Izmjene Zakona o poljoprivrednim potporama

Žurnim izmjenama Zakona o poljoprivrednim potporama, koji se zapravo još nije ni počeo provoditi jer je na snazi tek od 1. siječnja ove godine, u zadnji će tren biti spašeno najmanje 10.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Naime, prema tom zakonu, od 1. siječnja ove godine, svi poljoprivrednici koji su lani (2009. godine) dobili najmanje 12.500 kuna poljoprivrednih potpora trebali su ući u porezni sustav kako bi ostvarili jedan od uvjeta za nastavak dobivanja poljoprivrednih potpora. To ni u kojem slučaju nije odgovaralo manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kojima je sve skupa još jedan dodatni, ali i skup trošak (troškovi vođenja poslovnih knjiga od 200 do 700 kuna mjesečno), zbog čega su mnogi već odlučili ugasiti svoj OPG.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) upisano je 190.000 poljoprivrednih gospodarstava, poticaje prima oko 85.000 OPG-a, a u poreznom sustavu ih je samo 13.000.

Selo nužno restrukturirati

Prema novom Zakonu o poljoprivrednim potporama, procjenjivalo se da će u poreznom sustavu biti, odnosno poljoprivredne poticaje dobivati, najviše 30.000 poljoprivrednih gospodarstava, ali i da će velik broj OPG-a u te dvije godine iz sustava “ispasti”. Međutim, da se ostalo pri toj verziji Zakona, veći dio manjih OPG-a ostao bi gotovo na ulici, jer nema kamo, neki ne ispunjavaju ni uvjete za dobivanje dohodovnih potpora niti mogu u sustav mjera za ruralni razvoj, jer će one biti na raspolaganju tek kada Hrvatska postane članica EU.

Tih 30.000 poljoprivrednika, pravih, kako su ih smatrali u Ministarstvu poljoprivrede, trebalo je biti okosnica hrvatske poljoprivrede i konkurentnosti jer je to, kako su isticali u MPŠ-u, tako i u razvijenim zemljama. Naime, što je niži postotak poljoprivrednika u udjelu BDP-a, bolja je razvijenost neke zemlje, u razvijenim zemljama EU taj je postotak oko 4, a kod nas je 12 posto, primjerice u Makedoniji 28 posto...

Smatralo se da će nakon primjene novog zakona, odnosno ulaska poljoprivrednika u sustav PDV-a, doći do restrukturiranja poljoprivrede kojoj se teži. Međutim, jedno je razvijena Europa, a drugo je hrvatska poljoprivreda. A da se ne dogodi da velik dio poljoprivrednika ostane naglo bez ikakvih sredstava, u Ministarstvu kažu da se zato i išlo na žurne izmjene Zakona i limit je udvostručen na 24.000 kune te će tako biti “spašeno” najmanje 10.000 OPG-a, odnosno za njih će poljoprivredne potpore još neko vrijeme biti socijalna kategorija.

Dio seljaka vegetira u sustavu

- Na taj će način od poljoprivrede ipak odustati manji broj osoba, vjerojatno dio najstarije seoske populacije, koja je, ako se pogleda analiza starosne strukture seoskog stanovništva, još uvijek velika. No, ohrabruje činjenica da je sve više mladih koji se bave poljoprivredom - kaže Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže da je formalno još uvijek na snazi Zakon o poljoprivrednim potporama, prema kojemu je važeći članak prema kojemu svi oni koji su lani dobili najmanje 12.500 kuna potpora moraju u porezni sustav.
- Budući da izmjene Zakona predviđaju da se taj iznos podigne na 24.000 kune, to bi moglo značiti da će određeni dio poljoprivrednika samo vegetirati u sustavu potpora, jer nisu tržno orijentirani poljoprivredni proizvođači - kaže Ernest Nad.

Seljacima u interesu ući u porezni sustav

- Oni poljoprivrednici koji teže razvoju svojeg gospodarstva, ulaskom u porezni sustav mogu samo profitirati - povećat će cijenu svojih proizvoda, a proizvodnju pojeftiniti. Njima je u interesu ući u porezni sustav, jer vođenjem poslovnih knjiga mogu pratiti stanje svojeg gospodarstva. Da se to uvelo ranije, smatram da mnogi danas na selu ne bi bili toliko kreditno zaduženi - kaže Nad.

Autor: Zdenka RUPČIĆ