Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obnova Banovine
  • 01.06.2021. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Ivo Grgić: Arondacija, eko stočarstvo te Banijska šara šansa su za Banovinu

Zagovaramo jedan integralni pristup ovome području, nikakva obnova neobnovljivog nego sveukupna i radikalna revitalizacija, kaže nam prof.dr. sc. Ivo Grgić s AFZ-a, jedan od autora programa obnove Banovine.

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
  • 362
  • 49
  • 0

Dokument "Program društvene i gospodarske revitalizacije: Potpomognuta područja Sisačko-moslavačke županije pogođena potresom", rezultat je dvomjesečnog rada grupe stručnjaka, podloga, ali i sveobuhvatni pristup promišljanja budućnosti ovog stradalog područja.

Svaki ozbiljniji pristup strateškog planiranja, kaže nam prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu (AFZ), ispred autora koji su izradili spomenuti dokument, susreće se sa željom stanovnika za mjerama s brzim rezultatima i realnim mogućnostima da se smisleno i dugoročno stabilno određene mjere provedu. 

"Po našem mišljenju, vremena i strpljenja je sve manje te se sustavnom rješavanju mora pristupiti što prije, a pravi rezultati se mogu očekivati kroz neko duže razdoblje od pet do deset godina", navodi. 

Nužan iskorak iz empatije u fazu djelovanja 

Prema njegovim riječima, na Banovini nekada prekrasni gradovi, kroz povijest sjedišta hrvatskih velikana, umiru polako naočigled svih nas. Sela postaju toponimi, nestaju nekada kvalitetne ceste, poljoprivredno zemljište postaje nedefinirano, niti šuma, a niti livada… "I što je najtragičnije, na Baniji nema ljudi, ili ako baš hoćete preciznije, sve ih je manje", upozorava.

U zadnjih trideset godina, kaže, svatko je tražio svoje mjesto pod suncem, a niti prije nije bilo baš bajno. Mnogima, s ove vremenske distance, stanje osamdesetih godina se čini puno ljepšim, ali to je samo zahvaljujući pristupu da tada "dijete nije bilo trošak". Odnosno neka se gradi tvornica 'pa koliko da košta', otkriva "računicu" redoviti profesor AFZ-a, pri Zavodu za agrarnu ekonomiku te član Europskog društva agrarnih ekonomista i bivši predsjednik takvog domaćeg društva.

Stradalom području potrebna je radikalna revitalizacija (Foto: M. Petković)

Ističe da danas ondje, nažalost, "nema života". I svega nedostaje, a najviše je potreban iskorak sviju nas iz faze pokazane empatije, što je, ako je ima, 'dobra' strana potresa - u fazu djelovanja. I to se nalazi u spomenutom dokumentu, gdje se zagovara jedan integralni pristup ovome području, nikakva obnova neobnovljivog nego sveukupna i radikalna revitalizacija. I to svega, od komunalne i društvene infrastrukture pa do u konačnici i poljoprivrede. Za svaki postavljeni cilj su ponuđene mjere, projekti i nositelji te u konačnici, jer sve ima svoju cijenu, i koliko cijeli zahvat košta. Ali više o tome, nadajmo se, jednog dana kada Vlada da svoj konačni sud o ne samo dokumentu nego i o budućnosti toga kraja.

"A ako i ne bude od toga ništa, jedina satisfakcija nas koji smo sudjelovali u tome je da smo se prihvatili izazova dati kvalitetnu podlogu politici. Jer to nije samo ekonomsko nego i političko pitanje", drži prof. Grgić.

Zemlje ima, ali se obrađuje tek oko 30 posto

Naime, nedavno je održan skup u mjestu Sjeverovac pod nazivom "Stočarstvo i njegova uloga u obnovi Banovine" u organizaciji Lokalne akcijske grupe Una, koji je pokazao želju članova ovoga LAG-a kao i preostalih poljoprivrednika da se nizom skupova, s ciljanim temama, potakne sadašnje i potencijalne, ali i druge zainteresirane na novo promišljanje poljoprivrede u skladu s novom ZPP.

Grgić ističe da je prva tema bilo stočarstvo u širem smislu te se imalo priliku čuti zanimljiva izlaganja o govedarstvu, ali i pčelarstvu te o preradi na samom poljoprivrednom gospodarstvu. Jedna od završnih misli je da se strateški Banovina usmjeri na govedarstvo i to slobodnog držanja, u sustavu krava tele. Time bi se izbjegao problem nedostatka radne snage, a cijeli sustav bi trebao biti prema principima ekološke proizvodnje. Danas je proizvodnja razlomljena te bi značajan iskorak trebao biti kod poslovnog povezivanja proizvođača te stvaranje proizvoda, za početak lokalnog karaktera.

Međutim, naglašena su i dva problema s kojima se susreću tamošnji stočari. Prvi je nedostatak poljoprivrednih površina iako se ondje obrađuje tek oko 30 posto raspoloživog zemljišta. Drugi problem je nedostatak klaonica. I u spomenutom dokumentu za oba problema su ponuđena rješenja, ističe on.

Tržište Zagreba je blizu za čuvare ruralnog prostora     

Na naš upit kako probuditi nadu kod mještana, prof. Grgić drži da je Banovina izdržljiva i kroz desetljeća je tamo svega nedostajalo osim nade u ipak malo bolje sutra. Premda se ona gasi dolaskom svake jače kiše, kad žitko blato, a sada i srušene kuće i uništeni gospodarski objekti, postanu ružna svakodnevnica.

Uzgoj u sustavu krava-tele riješio bi i pitanje manjka radne snage (Foto: G. Gazdek)

Ipak, drži da bi za novi početak trebalo predstaviti barem dijelove Programa revitalizacije, makar u dijelu hodograma aktivnosti, da napaćeno stanovništvo vidi tračak svjetlosti. To bi bio i poticaj privatnom kapitalu da se usmjeri u područje gdje se nude određeni benefiti kod ulaganja, kao što je oslobađanje od plaćanja poreza. U vrlo kratkom razdoblju, smatra, može se organizirati otkup proizvedenog i usmjeriti na tržište i/ili u preradu jer Zagreb je golemo tržište u odnosu na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju Banovine. Tako se godišnje u glavnom gradu troši oko 5.000 tona goveđeg mesa, 12.000 t svinjskog, 800 t janjetine i kozletine, 13.000 t mesa peradi, 50 milijuna litara mlijeka, 7.000 t sira, 112 milijuna komada jaja…"A još više se utroši ako tome pridodamo prerađevine", nabraja prof. Grgić.

Samo je pitanje kako dovesti proizvod na zagrebačko tržište i koliko je konkurentno sadašnjoj ponudi, cjenovno i/ili kvalitetom. Velika je to prilika koju treba iskoristiti i tu je potreban pomoć poduzetnika, ne samo države. Država kao dobar gospodar može pomoći kod poslovnog povezivanja proizvođača kao što su npr. zadruge i to u području organizacije, pa čak i financijske pomoći, naravno posredno, a sve kratkoročno dok zadrugari ne ojačaju i stanu na noge, pojašanjava profesor.  

S druge strane, akademska zajednica bi organizacijom stručnih skupina koje bi nudile rješenja za pojedine probleme, proizvođačima vratila barem dio onog što oni svakog dana daju akademskoj zajednici, jer se radi o čuvarima ruralnog prostora. "A studenti koji su već pokazali interes za volontiranjem i stručnom praksom na tom području, pomogli bi poljoprivrednicima i radno, ali i stvaranjem pozitivnog ozračja da nisu sami, na što ne smijemo zaboraviti ni kad se saniraju goleme štete", poručuje prof. Grgić.

Komasacija je za sada samo san, predlažemo arondaciju    

Primjerice, već duže vrijeme se ozbiljno radi na projektu "Banijska šara" koja je prije dvije godine priznata kao hrvatska autohtona pasmina svinja. Karakteristike svinje i dobivenog mesa daju naslutiti da se u skorije vrijeme može očekivati sljedeći korak, a to je veća proizvodnja prerađevina, u početku s lokalnom oznakom, a ubrzo i nešto još više. "Ovo je prilika za dio proizvođača, ali još više da se na taj način gradi marketinška slika Banovine kao spoja tradicije i ekološke proizvodnje", ističe naš sugovornik.

Pitali smo i za "mešetarenje" zemljištem, prof. Grgić kaže da je cijena rezultat tržnih odnosa koji često i nemaju neku logiku te da cijena od 10.000 kuna za hektar nije logična. Ali je prilika kako za domaće proizvođače tako i za one sa strane. Da ima i mešetara koji gledaju dugoročnu korist od prodaje jednog dana, ni to nije isključeno. "Samo je bitno da se površine stave u proizvodni proces, a ne samo u proces povlačenja potpora", upozorova on. Veliki problem s kojima se susreću tamošnji poljoprivrednici, koji još hoće i žele obrađivati zemlju, dostupnost je vlasnika, ali i to se pitanje može riješiti, ako postoji želja i sustavnost u odnosu prema tom kraju.

Banovina treba postati kraj eko poljoprivrede (Foto: M. Petković)

"Dakle, najavljena komasacija ničim ne isključuje Banovinu iako osobno mislim da je to za sada samo san", napominje dodajući da drže da bi arondacija bila bolje rješenje, jer se ona postupno odvija, a puno je jeftinija od komasacije jer se radi o okrupnjivanju poljoprivrednih površina bez provođenja hidromeliomerativnih zahvata. "I mi je zovemo tržnom arondacijom", zaključuje prof. Grgić.


Tagovi

Obnova Banovine Strateški dokument Prof.dr.sc. Ivo Grgić Eko proizvodnja Stočarstvo kao šansa Slobodni uzgoj Revitalizacija Arondacija


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije