Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bioraznolikost
  • 17.02.2022. 07:30

Invazivne vrste prijetnja su poljoprivredi - koje su najštetnije?

Svaku vrstu koja je strana za određen ekosustav i negativno djeluje na njega i njegovu bioraznolikost, zdravlje biljaka, životinja i ljudi smatramo invazivnom

Foto: Depositphotos/muro
  • 497
  • 62
  • 0

Direktna prijetnja bioraznolikosti na globalnoj razini je pojava invazivnih vrsta. Povećan transport, trgovina i putovanja doprinose širenju mnogobrojnih organizama. Migraciju ljudi i roba prati i migracija biljaka, životinja, gljivica, bakterija, nematoda i virusa, a posljednji i najveći dokaz za to je SARS-CoV-2. 

Svaku vrstu koja je strana za određen ekosustav i negativno djeluje na njega i njegovu bioraznolikost, zdravlje biljaka, životinja i ljudi smatramo invazivnom. One se s domaćim bore za prostor, hranu, vodu, svjetlost, često izazivaju bolesti i ekonomsku štetu. Vrlo su opasne za područja koja su izolirana i imaju specifične ekosisteme. Takav slučaj je s otocima, močvarama, visokim planinskim staništima.

Najštetnije invazivne vrste

Najvažnije invazivne vrste koje treba spomenuti su: plamenjača krumpira, drozofila te palmerov lisičji rep, navodi Agrarheute

Plamenjaču krumpira izaziva gljivica koja je u Europu dospjela iz Amerike. Ona je primjer kako jedna invazivna vrsta može snažno utjecati na ljudsku povijest i migracije stanovništva. Krumpir je sredinom 19. stoljeća postao glavna hrana stanovništva u Irskoj, a pojava plamenjače dovela je do pojave propadanja usjeva i velike gladi. To je rezultiralo masovnim iseljavanjem Iraca u SAD.

Ova gljivica predstavlja ograničavajući faktor u proizvodnji tog povrća i svake godine se moraju provoditi mjere zaštite kako bi se osigurao urod. 

Plamenjača krumpira mijenjala je povijest (Foto: Wikimedia Commons/Rasbak)

Octena mušica ploda ili azijska voćna mušica Drosophila suzuki (naslovna fotografija, op.ur.) postala je najvažniji štetnik voća i vinove loze. Potječe iz Japana. Za razliku od ostalih drozofila ona napada nezrele plodove, izgriza ih i polaže jaja u rane. U Trentinu je uništila do 90 posto uroda stolnog grožđa. U Istri se pojavila 2010. godine, a 2011. se proširila na Austriju, Njemačku i Švicarsku. Može imati 15 generacija godišnje, a jedna ženka polaže do 300 jaja. Aktivira se na temperaturi iznad 10ºC.

U nekim područjima SAD-a veliki problem je postala korovska biljka Palmerov lisičji rep ili Palmerov amarant. On vodi porijeklo iz južnih područja, ali se zahvaljujući klimatskim promjenama sve više širi na sjever i istok te zemlje. Smatra se najopasnijim korovom kukuruza, pamuka i soje. Prinose kukuruza može smanjiti do 80 posto. Dodatni problem je što se ova biljna vrsta brzo prilagođava herbicidima tako da oni postaju neuspješni.

Za neke smo zaboravili da su invazivne

Brojne vrste polako osvajaju Europu potiskujući autohtonu floru i faunu, izazivajući ekonomsku štetu i narušavaju zdravlje ljudi. Za neke vrste smo i zaboravili da su invazivne, jer su toliko prisutne da ih većina ljudi ne prepoznaje kao strance u europskom biosusstavu. Takav slučaj je s ambrozijom, pajasenom, japanskim dvornikom, krumpirovom zlaticom, ali i s već spomenutom plamenjačom krumpira, plamenjačom krastavca, kukuruznom zlaticom, filokserom.

Vidjeli ste invazivnu vrstu? Dojavite Ministarstvu gospodarstva

Ambrozija je stigla sa sjemenom pšenice nakon drugog svjetskog rata. Njeno sjeme ostaje aktivno u zemlji 40 godina. Veliki je problem u Mađarskoj koja je prijavila 500 milijuna eera štete od ove biljke. Osim ekonomske štete ona je i vrlo jak alergen.

Ambrozija stvara višestruke probleme (Foto: Depositphotos/arhivafoto15.gmail.com)

Do osamdesetih godina prošlog stoljeća plamenjača krastavca nije zabilježena na području bivše Jugoslavije, ali s razvojem plasteničke proizvodnje ova bolest je postala uobičajena i svake godine se javlja. Španjolski puž je dospio s povrćem i presadnicama. Postao je opasan štetnik i noćna mora mnogih uzgajivača biljaka.

Prema pravilu biologa, od 100 novih vrsta samo deset će preživjeti i razmnožavati se, a samo jedna će uzrokovati štetne posljedice.

Na razini Europske unije postoji informacijska mreža stranih i invazivnih vrsta EASIN koja sadrži podatke preko 14.000 stranih vrsta u Europi od kojih je do 15 posto invazivno i predstavlja prijetnju po živi svijet ovog kontinenta. Europski sustav upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta (IAS) omogućava pravovremeno obavještavanje u skladu s Uredbom EU 1143/2014.

Postoji mogućnost da građani sudjeluju u procesu zaštite i prijave invazivne vrste putem aplikacije na mobilnim telefonima Invasive Alien Species Europe 

Korištena druga fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.


Tagovi

Strane vrste Invazivne vrste EASIN Plamenjača krompira Octena mušica Biodiverzitet


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijep proljetni dan mnogi su iskoristili za radove u poljoprivredi. Sade se vinogradi, uređuju okućnice, priprema se tlo