Intervju s Petrom Čobankovićem

Približavanjem Hrvatske članstvu u Europskoj uniji u području poljoprivrednog sektora sve je više novina, promjena, ali i nepoznanica koje kod poljoprivrednika najčešće izazivaju strah.
To je i povod za razgovor s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem.

Kako ocjenjujete trenutačno stanje hrvatske poljoprivrede, je li ona ovakva kakva jest spremna za EU?

Od početka smo svjesni zahtjevnosti priprema za članstvo u Europsku uniju pa smo se među prvima uključili u provođenje mjera u cilju prilagodbe, koje od 2003. godine provodi Vlada RH na nacionalnoj razini. Do sada smo već dosta odradili, a Ministarstvo je u dosadašnjem razdoblju na sebe preuzelo i odradilo najveći dio posla. U ocjeni trenutačnog stanja u našoj poljoprivredi realni sam optimist. Uzevši u obzir službene dokumente Europske komisije, posebno izvješće o napretku, vidimo da Europska komisija povoljno ocjenjuje dosadašnje pripreme i stupanj priprema poljoprivrednog sektora za članstvo u EU, iako je pred nama još podosta važnih zadaća.

Zaštita vlastitih interesa

Kada počinju pregovori s EU iz poglavlja poljoprivrede, posebno što se tiče najosjetljivijeg pitanja poljoprivrednog zemljišta, proizvodnih kvota i slično?

Razdoblje odgode prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima je predmet pregovora i o njemu se još uvijek raspravlja. Maksimalno ćemo zaštititi naše interese i u pregovaračkom postupku nadam se uspjeti ishoditi nama povoljno razdoblje prodaje zemljišta strancima. Prema našim podacima u Osječko-baranjskoj županiji Programima raspolaganjavlasništvu države planirano je 131.306 ha poljoprivrednog zemljišta, a do sada je na raspolaganje dano 82.938,51 ha ili 63 posto od ukupno planiranog po Programu. Raspodjela u toj županiji je iznad prosjeka. No, to još nije dovoljno brzo, stoga smo i mijenjali Zakon, pojednostavili proceduru i uvjeren sam da će u ovoj ili idućoj godini sve biti završeno. poljoprivrednim zemljištem u

Financijska omotnica

Pred hrvatskom poljoprivredom su velike promjene. Približavanjem ulaska u EU sve ih je više, no na selu, kažu, i vrlo malo o tomu znaju. Mnogi ne znaju čak trebaju li ili ne u porezni sustav.

Informiranje je od bitnog značenja za uspješnu pripremu za pristupanje EU. Zbog toga smo i organizirali tematska predavanja i brošure koje su besplatno dostupne na našim internetskimstanicama. Podsjetio bih i da smo u početnoj fazi pregovora izravno uključili značajan broj predstavnika poljoprivrednih udruga i gospodarskih subjekata. Neki su i sudjelovali i na sastancima s Europskom komisijom u Bruxellesu. Možda je toga trebalo biti i više s obzirom na složenost zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, međutim nije realno očekivati kako Ministarstvo samo može odraditi taj posao. Stoga pozivam sve da se uključe u ovaj proces, a za protok informacija važnu ulogu imat će Poljoprivredna komora.

Kada govorimo o nekim novinama za naše poljoprivrednike, valja spomenuti financijsku omotnicu gdje se najjednostavnije rečeno podrazumijevaju sredstva koja se iz zajedničkog proračuna EU isplaćuju svakoj državi članici. Prijedlogom omotnice za Hrvatsku (objavljen je 29. listopada kao dokument Europske komisije) utvrđena su sredstva koja će Hrvatska koristiti ulaskom u punopravno članstvo. Izračuni su sastavljeni na pretpostavci da će Hrvatska u EU 2012. godine te se u tom dokumentu navodi financijski paket za 2012. i 2013. godinu koji će iznositi nešto više od 800 milijuna eura, što je blizu 6 milijardi kuna. Lani smo imali najveće poticaje u poljoprivredi od 3,6 milijardi kuna što dovoljno govori da je hrvatskoj poljoprivredi u interesu ulazak u Europsku uniju.

Niska granica

Tko je odredio limit od 12.500 kuna primljenih potpora po OPG -u za obvezan ulazak u sustav poreza te kakav je to poljoprivredni proizvođač? Je li to model hrvatskog poljoprivrednika s kojim idemo u EU?.

Slažem se da je to niska granica za obvezu poreza na dohodak, stoga ćemo krajem siječnja u Sabor uputiti u proceduru izmjene gdje ćemo tu granicu povećati na 24.000 kuna. U Upisniku je više od 190.000 gospodarstava ili drugih poljoprivrednih subjekata, a poticaj prima nešto više od 90.000. Kad podignemo granicu na 24.000 kuna, u sustav poreza na dohodak, uz postojeće, ući će još samo oko 11 tisuća. Mi smatramo da oni s potporama do 24.000 kuna godišnje i uz vrijednost svoje proizvodnje imaju solidan mjesečni dohodak. Svi oni koji ne koriste izravne potpore imat će veliku mogućnost za korištenje sredstava iz ruralnog razvoja koji je kako sam već rekao težak 352 milijuna eura.

Odzvonilo financiranju svega i svačega

Nedavno su ukinuti operativni programi i kapitalna ulaganja. Je li to učinjeno pod pritiskom EU ili u nedostatka novca?

EU s tim nema veze. Prestali smo zaprimati zahtjeve iz razloga jer je tadašnji pravilnik omogućavao financiranje svega i svačega, što je dovelo do stvaranja velike financijske obveze od približno milijardu kuna što ćemo, realno gledajući, vrlo teško isfinancirati. Sukladno novom pravilniku, ali i raspoloživim sredstvima, preko natječaja financirat ćemo ubuduće one projekte za koje se odlučimo. I dalje će to biti gradnja novih farmi, svinjogojski program i povrćarska proizvodnja .

Seljaci kažu da im se puno taji kad je riječ o onome što ih čeka u EU. Je li to točno?

Ne slažem se s tim. Istina je da članstvo u EU donosi značajne promjene svima u sektoru poljoprivrede. Promjene proizlaze iz prilagodbe koje bih ovom prilikom pojednostavljeno podijelio na one o kojima se ne pregovara, odnosno koje su tehničke prirode, i one koje su predmet pregovora. Tehničke promjene su uspostava Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, tržni redovi za poljoprivredne proizvode ili reorganizacija u području veterinarstva i biljnog zdravlja u cilju pripreme za uključivanje u sustav EU koji osigurava sigurnost hrane i slično. Što se tiče drugog dijela promjena, one se odnose primjerice na priznavanje određenih zemljopisnih oznaka, mliječnu kvotu, odnosno pregovore o pet osjetljivih proizvoda - mlijeka, šećera, maslinovog ulja, ribljih prerađevina i vinograda. Budući da su pregovori u tijeku, nije moguće, a ni mudro davati isključive izjave što se a što neće dogoditi pristupanjem.

Iza nas je "crna 2009."

Jedan od najuspješnijih poljoprivrednih sektora - mljekarski, proživljava tešku krizu, a stanje je još gore u ostalim sektorima. Nakon "zlatne 2008." došlo je do pada cijena proizvoda, većina još nije plaćena, a nema ni garancije da će netko kupiti novu proizvodnju. Gdje je, prema Vašem mišljenju, izlaz iz te teške krize koja je zadesila hrvatski agrar?

I sami ste naveli podatke o "zlatnoj 2008." ali nakon nje, ja bih rekao, nastupila je "crna 2009.". U 2008. cijene poljoprivrednih proizvoda bile su povijesno visoke. Na temelju njih formirane su i cijene repromaterijala s kojim se ušlo u proizvodnju za 2009. A onda su cijene naglo pale što je uzdrmalo cjelokupnu poljoprivredu i dovelo u težak položaj mnoge proizvođače. Naravno da i opća gospodarska slika nije išla naruku, od nelikvidnosti do pada potražnje za određenim proizvodima, tako da danas imamo lošu sliku. Takve poremećaje vrlo je teško riješiti određenim mjerama. Nije to bio samo slučaj kod nas. Mljekarski sektor bio je indikator tih poremećaja, međutim trenutačno je taj sektor indikator stabilizacije cijena, koja ide prema nekoj sredini. Očekujem da će se i u ostalim sektorima stabilizirati situacija, da će porasti potražnja za određenim proizvodima, i, naravno, uz poticaje koje osiguravamo, proizvođače ponovo vratiti u konkurentniji položaj.

Ne isplati se varati državu

Inspekcijski nadzor iz godine u godinu sve je veći, a zloporaba je sve manje. I proizvođači su očito shvatili da se ne isplati varati državu jer osim što u tom slučaju moraju vratiti novac, godinu dana nemaju pravo na potpore. S takvim nadzorima prijašnjih godina nismo išli jer nismo imali dovoljne inspekcijske kapacitete. I sve druge države značajnu važnost daju inspekciji i nadzoru poticaja, jer nije slučaj samo kod nas da se državu pokušava varati. Država ulaže značajna sredstva u poljoprivredu, više od 20 milijardi kuna u ovih desetak godina. Sve je to vraćeno u poljoprivredu, poglavito kada pogledate prehrambenu industriju, a koja je nerazdvojiva od poljoprivrede, slobodan sam reći da je to najvitalniji dio hrvatskog gospodarstva.
Maksimalno ćemo zaštititi naše interese i u pregovaračkom postupku nadam se uspjeti ishoditi nama povoljno razdoblje prodaje zemljišta strancima

Autor: Zdenka RUPČIĆ