Intenzivna poljoprivreda je najveća pojedinačna prijetnja pticama u svijetu?

Najnovije izvješće o stanju ptica u svijetu, kojega je objavio Bird Life International, daje zabrinjavajuću sliku. Populacija skoro polovine svih vrsta ptica se smanjuje, a jednoj od osam vrsta prijeti izumiranje.

Zadnja globalna Crvena lista IUCN-a za ptice pokazuje da je ugroženo 1409 vrsta od kojih je 755 osjetljivo, 423 ugroženo i 231 vrsta ima status kritično ugrožene. To iznosi 12,8 posto svih postojećih, odnosno nešto više od svake osme.

Bird Life Internacional svake četiri godine objavljuje ovakav izvještaj, a okuplja 115 partnerskih organizacija koje rade na očuvanju ovih životinja. Podaci predstavljaju ono što nam ptice govore o stanju prirode, ali i aktivnostima koje se provode u cilju njihove zaštite.

Identificirana važna područja

U njemu je zaključeno da je najvažnije učinkovito očuvanje, zaštita i upravljanje najkritičnijim mjestima za ptice i bioraznolikost.

Trenutno je brojnost gotovo polovice vrsta u svijetu u padu, a samo 6 posto u porastu. Dok su podaci o dugoročnim trendovima njihovih populacija najopsežniji za Europu i Sjevernu Ameriku, sve je više dokaza da se pad događa diljem svijeta – od šumskih i močvarnih vrsta u Japanu do grabljivica u Keniji. 

Brojnost šumskih vrsta u Japanu pala je za čak 94 posto, a vrsta vlažnih staništa za 88 posto, u odnosu na stanje 1850. godine. Brojnost grabljivica u Keniji pala je za 70 posto između 1970. i 2020.

Poljoprivreda ih najviše ugrožava?

Izvješće detaljno opisuje što uzrokuje ove gubitke:

• Širenje i intenziviranje poljoprivrede najveća je pojedinačna prijetnja pticama u svijetu, koja utječe na 73 posto svih ugroženih vrsta.
• Povećana mehanizacija, upotreba agrokemikalija i pretvaranje travnjaka u oranice prouzročili su smanjenje broja ptica na poljoprivrednim površinama u Europi za 57 posto od 1980.
• U Etiopiji je gubitak pašnjačkih staništa pretvorenih u obradiva zemljišta od 2007. doveo do smanjenja brojnosti od 80 posto buramske ševe (Heteromirafra archeri) – endemske vrste koja se ne može naći nigdje drugdje na Zemlji.
• Neodrživa sječa i gospodarenje šumama također su značajna opasnost, s gubitkom preko 7 milijuna hektara šuma svake godine što utječe na polovicu svih ugroženih vrsta ptica.
• Klimatske promjene također predstavljaju značajnu prijetnju i već pokazuju razorne učinke. Čak 34 posto ugroženih vrsta već je pod utjecajem i predviđa se da će klimatske promjene ubrzo postati još veći problem.

Jedna od najhitnijih akcija je učinkovito očuvanje, zaštita i upravljanje najkritičnijim mjestima za ptice i biološku raznolikost (Important Bird and Biodiversity Areas - IBA), od kojih je više od 13.600 identificirao BirdLife International. IBA područja čine jezgru šire mreže ključnih područja (Key Biodiversity Areas – KBA) i sve se više koriste u cilju proglašenja zaštićenih područja. Oni će biti osobito važni da se osiguraju napori za proširenje zaštićenih teritorija na 30 posto kopna i mora te da budu usmjereni na najvažnije lokacije.

IBA područja rangirana su manje od 1 km² do preko 600.000 km², a pokrivaju 9 posto kopna i 2 posto oceana.

Sve je manje ptica

Podaci crvene liste pokazuju da se 49 posto vrsta ptica širom svijeta ili 5.412 suočava sa smanjenjem brojnosti, dok 38 posto ili 4.234 ima stabilne populacije. Samo šest posto ili 659 ima populaciju čija brojnost raste. Nepoznatu brojnost ima oko šest posto ili 693 vrsta.

Zabrinjavajuće je da je pad brojnosti zabilježen kod ptica koje su uobičajene i rasprostranjene. U posljednjih pola stoljeća na području Sjeverne Amerike i Europe nestalo je 3 milijuna ptica.

Gubitak u Europskoj uniji od 1980. godine se kretao od 17 do 19 posto ili od 560 do 620 milijuna jedinki. Migratorne vrste su prošle gore nego stanarice. Najznačajniji pad brojnosti od 57 posto su imale europske ptice vezane za poljoprivredne površine. Zbog pogoršanja njihovog statusa 436 vrsta se od 1988. godine se vode u višim kategorijama ugroženosti.

Nada za oporavak

I pored smanjenja brojnosti ptice daju nadu, jer se pokazalo da se efikasnim akcijama mogu spasiti i priroda oporaviti. Od 2013. godine 726 globalno ugroženih vrsta je imalo koristi od aktivnosti Bird Life-a. Preko 450 važnih područja proglašeno je zaštićenim. Istraživanja su pokazala da bi bez tih aktivnosti izumrlo između 21 i 32 vrste.