Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Industrija krmih smjesa
  • 27.06.2020. 12:00

Industrija krmne smjese: Poremećaj u lancu doveo i do poremećaja cijena sirovina

Da bismo postigli otpornost, moramo znati kako se lanac opskrbe prilagođava i koji su koraci potrebni da bi hrana za ljude i životinje došla do krajnjih korisnika i konačno potrošača.

Foto: JumpStory
  • 1.075
  • 81
  • 0

Kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je koliko smo ranjivi i koliko su lanci opskrbe važni za cijelu poljoprivredu, posebno stočarstvo, proizvodnju i sigurnost hrane kako za ljude, tako i za životinje. Čak i kada prestanu mjere suzbijanja virusa, ova bi kriza mogla imati dugoročne posljedice. Učinkoviti i funkcionalni lanci opskrbe često su skriveni krajnjim kupcima, ali su od ključne važnosti kako bi krajnji korisnici mogli nabaviti sirovine i dodatke koji su im potrebni za proizvodnju hrane za životinje. Da bismo postigli otpornost, moramo znati kako se lanac opskrbe prilagođava i koji su koraci potrebni da bi hrana za ljude i životinje došla do krajnjih korisnika i konačno potrošača.

O ovome se razgovaralo na prvoj regionalnoj online konferenciji jugoistočne Europe na temu jačanja lanaca opskrbe sirovinama za hranu za životinje, na kojoj su stručnjaci pokušali dati odgovore kako zajedničkim snagama raditi na povećanju otpornosti sustava opskrbe hranjivim sastojcima. Inicijativa je došla od Rumunjskog udruženja proizvođača hrane za životinje ANFNC u suradnji s FEFAC-om, Bugarskom udrugom proizvođača hrane za životinje, Grčke peradarske udruge EDOPT, te Međunarodne konferencije Krmiva iz Hrvatske.

EU drugi najveći kupac soje

Regija jugoistočne Europe ima izvrsnu stratešku prednost, jer je omeđena Crnim, Egejskim, istočnim i središnjim Sredozemnim te Jadranskim morem pa ima jednostavan pristup uvoznim sirovinama i aditivima za životinje kroz komercijalne morske luke. Osim predstavnika zemalja EU koje su sudionici ove konferencije, sudjelovali su i predstavnici iz SAD-a i Švicarske što svakako govori o važnosti povezivanja, razmjene iskustava i olakšavanja međunarodne trgovine u lancu proizvodnje hrane za životinje.

Europska unija ostaje najveći svjetski uvoznik sojine sačme i drugi najveći kupac soje. Zbog poremećenog lanca trgovine, uvoz soje u EU donio je očekivani rast cijena do svibnja. Međutim, američka soja postala je cjenovno konkurentnija za trenutačno razdoblje zbog slabljenja dolara i ublažavanja mjera izolacije širom svijeta. Ograničenje opskrbe iz zemalja proizvodnje soje s južne polutke tijekom posljednjih tjedana zbog smanjene proizvodnje, povećanja izvoznih carina, može predstavljati mogućnost za američke izvoznike, te uvoznike u EU za naredno razdoblje.

20% ukupnog poljoprivrednog izvoza u SAD-u čini soja

"Naša soja ima nisku razinu slobodnih masnih kiselina, kvalitetnog je sadržaja, a imamo i dodatne prednosti kao što su vrlo prilagodljiv sustav izvoza, odlična mreža izvoznika koji otpremaju soju s farmi u svaki dio svijeta na način koji uvozniku najbolje odgovara. Vodimo brigu i o pitanjima pristupa tržištu, posebno što se tiče biotehničkih odobrenja, maksimalnih razina rezidua i slično. Odgovaramo na sve veću svjetsku potražnju za biljnim proteinima", rekao je Jim Sutter, predsjednik USSEC-a (Američko vijeće za izvoz soje).

Oko 60% američke proizvodnje soje izvozi se u obliku zrna, brašna ili ulja, dok se oko 20% ukupnog poljoprivrednog izvoza odnosi upravo na soju, dodao je Sutter.

"Pandemija koronavirusa dovela je do smanjenih aktivnosti u gospodarstvu, smanjenja rasta BDP-a, kao i potrošnje, dok je industrijska proizvodnja u EU pala za 17%", izjavio je Jan van Eys iz USSEC-a.

Tablica 1: Kako su se mijenjale cijene američkih usjeva utjecajem virusa COVID 19

 

Bazna cijena

Cijena pod utjecajem COVID-a 19

Promjena (%)

Cijene usjeva, 2020/2021

 

Kukuruz

145,7

131,9

-9,5

Soja

324,8

303,5

-6,6

Pšenica

177,6

168,1

-5,4

Cijena stoke i stočnih proizvoda, 2020

 

Bikovi ($/kg)

2,69

2,37

-11,6

Prasci i nazimice ($/kg)

1,17

1,06

-9,1

Veleprodaja brojlera ($/kg)

1,96

1,79

-8,8

Svo mlijeko ($/100 kg)

42,8

39,05

-8,8

"Ako usporedimo svibanj 2020. s istim razdobljem prošle godine, došlo je do pada u klaonicama goveda za 31%, svinja za 34% te kokoši za 3% što je dovelo do smanjenja u lancu opskrbe hranom te rasta potrošačkih cijena u Americi", otkrio je van Eys dodajući da smatra kako je ovaj novi virus ostavio veći utjecaj u SAD-u nego u EU.

Iz FEFAC-a, europskog udruženja proizvođača stočne hrane, rekli su kako se očekuje smanjenje proizvodnje industrijske krmne smjese za 3%, kako zbog mjera uzorkovane virusom, tako i zbog epidemija bolesti životinja (primjerice afrička svinjska kuga). Padaju i cijene sastojaka stočne hrane, dok raste cijena transporta i logistike, što se odražava na poljoprivredna gospodarstva čiji prihodi se također smanjuju.

Osim toga, van Eys je upozorio i na to kako je pala proizvodnja etanola, dok je došlo do povećane opskrbe kukuruzom (pšenicom) i smanjenja DDGS-a (nusproizvoda proizvodnje etanola).

Kako osigurati biosigurnost stočne hrane, ovaj stručnjak objasnio je kroz nekoliko ključnih načela:

  • svi proizvođači stočne hrane moraju imati plan biološke sigurnosti te ga ažurirati s obzirom na trenutnu situaciju s virusom u svim fazama - od sirovine do gotovog proizvoda
  • provoditi stroge zakonske propise o higijeni hrane
  • provoditi obavezne mjere kako bi se spriječilo unošenje patogena u mlinove i tvornice (kontrolirati zaposlenike, štetnike, glodavce itd.)
  • prijevoz i isporuka hrane za životinje uz jasna pravila kako se ne bi unijeli patogeni i omogućilo širenje s farme na farmu

U Hrvatskoj nedostatak kvalitetnih izvora proteina

Na situaciju u našoj zemlji osvrnuo se stručnjak Nenad Fuchs, konzultant za krmne smjese, koji je rekao kako je peradarska industrija glavni potrošač sojinog brašna i to je najrazvijeniji sektor proizvodnje mesa u Hrvatskoj. 

"Imamo dosupnost sirovina za stočnu hranu, povoljne uvjete za uzgoj, dobro razvijenu prometnu povezanost, velike površine za uzgoj životinja, dovoljno skladišnog prostora te visokokvalificirane stručnjake i znanstvenike u ovom području", naveo je Fuchs kao glavne prednosti, dok nam je, kako kaže, nedostatak kvalitetnih izvora proteina, kao što je sojino brašno, jedan od većih nedostataka.

Kako bi nakon pandemije stali na noge, moramo "misliti unaprijed, biti spremni, imati pouzdane partnere te misliti globalno", dodao je ovaj stručnjak.

Predsjednik FEFAC-a Asbørn BØRSTING naveo je što je potrebno napraviti do 2030. godine kako bi se osigurala stabilnost u ovoj industriji, a između ostalog to su: izgradnja kapaciteta za upravljanje sigurnošću hrane, preveniranje zdravlja životinja kako bi se smanjila upotreba antibiotika, udovoljavanje zahtjevima dobrobiti životinja, povećavanje učinkovitosti hranjivih tvari, optimizacija upravljanja rizikom ovog lanca...

Stanje u Crnomorskoj regiji

"Na regionalnoj razini (EU + Crnomorska regija) došlo je do problema sa sušom, manje je ozimih usjeva i više jarih, a velika su prijetnja potencijalna ograničenja izvoza", rekao je Leonardo Lambrea, voditelj trgovine UBM Romania, koji je objavio procjene kako će EU+UK imati manju proizvodnju pšenice ove godine, oko 132 milijuna tona, dok je prošle godine ostvareno 146 milijuna tona.

Tablica 2: Procjenjena proizvodnja pšenice 2020. po odabranim državama od ukupno procjenjene razine za EU+UK (132,5 milijuna tona) (u mil/t)

 

2019.

2020.

Francuska

39,6

32,01

Njemačka

22,9

21,90

UK

16,2

10,00

Španjolska

4,75

6,61

Mađarska

5,2

4,99

Italija

2,95

2,87

Hrvatska

0,76

0,79

Slovenija

0,122

0,18

Visoka nestabilnost proteklih godina nastavit će se i ove, pa su tako procjene da će cijena pšenice iznositi 160-200 eura (FOB Crno more), a 130-150 eura za kukuruz (FOB Crno more).


Tagovi

Korona virus Covid 19 Stočna hrana Industrija krmnih smjesa Konferencija Cijena pšenice Cijena kukuruza Potražnja soje


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P