Imaju li mala energetska postrojenja budućnost u Hrvatskoj?

Jučer je u prostorima Visoke škole u Virovitici u sklopu 23. međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2018 održana konferencija "Razvoj ruralnih područja kroz projekte biomase - kako zadržati mlade u Hrvatskoj".

Konferenciju su organizirali Energetski institut Hrvoje Požar, Zelena energetska zadruga i Hrvatska poljoprivredna komora, a podršku konferenciji dala je Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika (HUMP AGRO). Konferencijom su se prikazali načini korištenja biomase te mogućnosti poljoprivrednog i energetskog sektora kao potencijala za razvoj novih poslova koji mogu omogućiti ostanak mladih u Hrvatskoj. Ovu konferenciju omogućili su H2020 projekti Biogas Action, uP_running i Biomasud Plus.

Tolušić: Možemo napraviti više nego u Irskoj ili Njemačkoj

Pozdravnu riječ dao je Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore te ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je rekao kako svatko od nas može napraviti više ovdje nego u Irskoj, Njemačkoj i slično. "Mladi su ti koji trebaju pričati o poljoprivredi. Ljudi su nekada ostajali na poljoprivredi kada nije bilo drugog posla no to treba biti zanimanje jer to netko želi, pa da od toga može bolje i kvalitetnije živjeti", dodao je ministar te nastavio: "Neki mladi poljoprivrednici koje znam imaju mjesečnu zaradu po 10-20 tisuća kuna, što je više nego što ja zarađujem, a to tako i treba biti. To možete biti i vi", obratio se ministar mladim sudionicima konferencije.

Žele poljoprivrednicima približiti ideju energetskih postrojenja

Prvi dio predavanja održali su predstavnici Energetskog instituta Hrvoje Požar, Ivona Ivić i Dinko Đurđević. Istaknuli su kako je cilj projekta Biogas Action promicati razvoj malih energetskih postrojenja i pokušati utjecati na zakonodavne okvire tog područja te da budžet projekta iznosi dva milijuna eura. Rekli su kako oni u institutu žele radionicama i seminarima približiti temu poljoprivrednicima, izraditi koncept postrojenja te dati okvirne cijene ostvarivanja takvog projekta. "Ideja je zatvoriti krug farme, i to objasniti poljoprivrednicima", istaknuli su.

Mogli smo čuti zanimljivost kako Njemačka prednjači u broju energetskih postrojenja te da ih ima oko 8,5 tisuća.

Koje je najbolje rješenje za digestat?

Predstavnici instituta objašnjavali su faze u procesu nastanka bioplina, parametre procesa anaerobne digestije, a pokazali su i primjer bioplinskog postrojenja Gradec u kojem se koriste kukuruzna silaža i gnojovka. Zatim se postavilo pitanje što s digestatom, odnosno nusproizvodom procesa dobivanja bioplina? Dali su primjer Njemačke koja ga je počela spaljivati no što s hranjivim tvarima koja se nalaze u njemu? Nije li "šteta" to spaljivati?

Nakon konstruktivne rasprave uslijedio je drugi dio: "Stvaranje dodatnog prihoda za mlade u ruralnim područjima kroz korištenje rezidbenih ostataka iz poljoprivredne proizvodnje", rezultati projekta uP_running, a konferencija je završila temom "Kruta biomasa - kako je uvrstiti u sektor kućanstva?" kao dio projekta Biomasud Plus.

Projekt uP_running nastoji osloboditi snažni europski potencijal ostataka drvne biomase nastale od poljoprivrednih rezidbenih ostataka i uklanjanja nasada (PROUN) i promovirati njezino održivo korištenje kao energetske sirovine. 

Foto: Karolina Tušek