Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • ZPP
  • 25.06.2021. 16:15
  • Grad Zagreb, Zagreb

Hrvatskim poljoprivrednicima od 2023. do 2027. godine na raspolaganju 3,42 milijarde eura

U prijelaznom razdoblju za hrvatsku poljoprivredu je za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,5 mld. €, uz 131 milijun eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kazala je ministrica Vučković

Foto: Depositphotos/mihalec
  • 4.075
  • 189
  • 0

Prva u nizu regionalnih radionica na temu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZZP) 2023.-2027. godine, s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave i stručne javnosti održala je u Zagrebu ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anita Sever-Koren i državni tajnik Zdravko Tušek.

''U drugom stupu ZPP-a, Programu ruralnog razvoja, koji obuhvaća europski ruralni fond za investicije u poljoprivredu i prehrambenu industriju, razvoj sela i agrookolišne i ekomjere od 95 posto ugovorenih programa, isplaćeno je njih 75  posto, prema čemu smo u gornjem dijelu EU zemalja po isplatama, a držim da možemo biti još bolji na tome polju'', kazala je ministrica na javnim konzultacijama.

Potpore onima koji stvaraju hranu

Prema njezinim riječima, izravna plaćanja u poljoprivredi iz prvog stupa ZPP-a u iznosu od 2,2  milijarde eura u značajnom dijelu su do sada bila iz državnog proračuna RH, kada je prosječna vrijednost godišnje omotnice za izravna plaćanja bila 369 milijuna eura, a 2020. godine, 403 milijuna eura. Ubuduće će, nakon 2022. godine, biti više iz EU fondova. Dakle, hrvatskim poljoprivrednicima će biti na raspolaganju 3,42 milijarde eura u razdoblju od 2023. do 2027. Do tada je, u prijelaznom razdoblju za poljoprivredu u ovoj i idućoj godini, za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,5 milijardi eura, uz 131 milijun eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na tzv. Zelena plaćanja iz omotnice iskorišteno je gotovo 650 milijuna eura, a na proizvodno vezana plaćanja 362,8 milijuna eura za uzgoj primjerice mliječnih i tovnih goveda, odnosno svinja, te će se ubuduće ta plaćanja usmjeriti više na one koji stvaraju hranu, poručila je ministrica.

Kako se čulo, broj proizvođačkih organizacija je povećan s četiri od prije nekoliko godina na 21 proizvođačku organizaciju, a u cijelosti je utrošen iznos od 150 milijuna kuna za dobrobit životinja. Nadalje, kroz Nacionalni plan ekološke poljoprivrede cilj je doći do vidljivih proizvoda ekohrane u Hrvatskoj.  

S druge strane, dio Programa ruralnog razvoja obuhvaća 1.500 projekata mladih i 6.500 malih poljoprivrednika, a prošle godine je utrošeno 300 milijuna kuna na potpore tzv. male vrijednosti u sektorima govedarstva, svinjogojstva te poduzetnike koji su bili pogođeni Covid krizom. Ministrica se pohvalila da je Mjera ruralnog razvoja, iz kojih se, primjerice, izgrađuju nerazvrstane ceste,  ugovoreno više projekata u vrijednosti od gotovo 390 milijuna eura nego što je bilo sredstava, kojih je isplaćeno 230 milijuna kuna.

Tako je, primjerice, ugovoreno dvostruko više vrtića na ruralnim područjima, ali bilo je i nezadovoljstva zbog dugotrajnih procesa, uslijed javne nabave, te će se u budućnosti otkloniti uska grla u ovoj mjeri, najavila je ministrica. Istaknula je kako očekuje da Vinska omotnica, koja je bila ispod 30 posto prije šest godina, ove godine ima 100 posto ugovorenih sredstava, nakon 93 posto u 2020.  i 54 posto u 2019. godini.

Zelenoj arhitekturi 40 posto agroproračuna?

Predstavljajući opsežne i još uvijek nedonesene reforme ZPP-a, ravnateljica Sever-Koren je kazala da nakon tri godine, pregovori oko reforme ZPP-a mogli biti okončani već do konca lipnja na sjednici Vijeću ministara EU-a. Dodala je da godina i pol dana do primjene nove ZPP-a odnosno 1. siječnja 2023. godine, nije puno jer se moraju provesti administrativne prilagodbe u Agenciji za plaćanje. Sada je na stolu prijedlog da zelenu arhitekturu, koja je novost u ZPP-u, a za koju je rezervirano minimalno 40 posto agroproračuna u EU, oko čega se još uvijek lome koplja između okolišnog lobija, koji zagovara klimatske promjene, i interesa poljoprivrednog sektora.

Sever -Koren je ponovila da je cilj naše strategije "Od polja do stola" povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Hrvatske za 50 posto s 20 na 30 milijardi kuna do 2030. godine. Između spomenuta tri ključna dokumenta, izdvajamo Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji, što se tiče poljoprivrede, sadrži četiri aktivnosti. Jedna se odnosi na distribucijske centre za voće i povrće, a druga na komasaciju poljoprivrednog zemljišta, te doniranje hrane, za što je predviđeno financiranje u iznosu od blizu milijarde kuna, kazala je Sever-Koren.

Tko će biti pravi, a tko novi poljoprivrednik

Državni tajnik Zdravko Tušek je istaknuo da je cilj kroz nekoliko regionalnih radionica, putem javnih konzultacija, doći do strateškog dokumenta, koji bi, između ostalog, treba definirati tko je to pravi, a tko novi poljoprivrednik na ruralnom prostoru?

Dakle, pravi bi mogao biti, kaže, onaj upisan u registar poreznih obveznika (a takvih je poljoprivrednika 12 posto, nap.au.) ili ima odgovarajuću vrijednost proizvodnje. Mladih poljoprivrednika, pak, imamo 13.000 koji obrađuju 138.000 ha. Do sad je granica u izravnim plaćanjima bila 10 posto na prvih 20 ha, a sad bi se mogla povećala na 15 ili  20 posto. Sve to kako bi se dobili najveći efekti ulaganja u klimatskim izazovima proizvodnje pod vedrim nebom, istaknuo je Tušek.      

Naime, hrvatski poljoprivredni sektor, ističe, zaostaje za onim u EU što se tiče konkurentnosti, odnosno profitabilnosti, dok kod emisije stakleničkih plinova, ostvarujemo bolje rezultate, odnosno manje zagađuju okoliš. Uz to, što se tiče generacijske obnove ruralnih područja, nosimo se s istim izazovima kao i druge zemlje članice Unije. Naš specifikum je da do 10.000 kuna potpora prima gotovo 60.000 korisnik, koji imaju u prosjeku 2,5 ha, te je u planu povećati iznos od 5.000 kn na 7.500 ili 10.000 kn.  

Tušek je naveo i obvezni plodored, odnosno ostavljanje zemlje na ugaru, što donosi konzervacijska poljoprivreda u ekoshemama, kojih ima čak šest. Tu su i krški pašnjaci, koji će se morati održavati, a broj uvjetnih grla na njima će propisati struka, zaključio je na kraju.


Tagovi

ZPP Strateški plan Poljoprivredna proizvodnja Poticaji Zelena plaćanja


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]