Hrvatski tunolovci smiju uloviti još 550 tona tuna

Sezona izlova tuna u Sredozemnom i Jadranskom moru traje od 15. travnja do 15. lipnja, a naši tunolovci dosad su ulovili oko 60 tona tuna, što znači da trebaju uloviti još 550 tona te ribe kako bi ispunili dodijeljenu im kvotu od 610 tona.

Prema riječima predsjednika Ceha ribara Hrvatske Ante Fabijanića, 29 od 55 naših tunolovaca donedavno je slabo lovilo zbog vremenskih neprilika, odnosno valova, vjetra i hladnoće.

Spomenutih 60 tona ribe ulovljeno je uz obalu Istre, a dobrim dijelom riječ je o tunama težim od 30 kilograma, što je težinska granica za stavljanje u prodaju, odnosno, ta riba nije za uzgoj u kavezima. Tunolovci se sada spuštaju prema jugu Jadrana, a ribari su uvjereni da će do kraja sezone lova na tune ispuniti kvotu raspoređenu na 55 naših tunolovaca. Izlovu bi trebalo pogodovati i lijepo vrijeme te više temperature koje mame tunu da se »zaigra« na površini mora.

Međunarodna komisija za zaštitu plavorepe tune (ICCAT) Hrvatskoj je za ovu godinu odobrila kvotu izlova od 690 tona tuna, što je 20 posto manje nego lani, od čega je 610 tona raspoređeno na 55 tunolovaca, dok je 80 tona ostavljeno ribarima koji love parangalima te za big fish ribolov, odnosno sportskim ribolovcima.

Da podsjetimo, na sastanku ICCAT-a u Dubrovniku 2006. odlučeno je da se ulov tuna u Sredozemlju smanji s 32.000 tona na 17.000 tona godišnje, a Hrvatska je čak zastupala stajalište da se tri godine u potpunosti zabrani lov na plavorepu tunu, iznimno ugroženu vrstu.

Tuna se dobro lovi kod Jabuke i Palagruže, gdje je more duboko te obiluje planktonom koji privlači sitnu plavu ribu - srdele i inćune, a koji su glavna hrana tuna.

Našim ribarima je ICCAT iznimno dopustio da mogu loviti tune težine već od osam kilograma koje su isključivo za daljnji uzgoj u kavezima, dok ostale članice ICCAT-a mogu loviti tune od najmanje 30 kilograma težine. Tuni od osam kilograma treba dvije i pol godine da dosegne prodajnu težinu od 30 kilograma, a u kavezima ih se hrani inćunom, srdelom i haringom.
Naša flota tunolovaca nakon što završi izlov tune prijeđe na izlov sitne plave ribe kojom se hrane tune u kavezima. Kvota za izlov tuna dodjeljuje se na osnovi brojnosti ribolovne flote, kao i povijesnih podataka. Naši tunolovci hrvatsku kvotu tuna mogu uloviti ne samo u Jadranskom, nego i u Sredozemnom moru. Tune se mrijeste u Meksičkom zaljevu i Sredozemnom moru, a zatvoreni Jadran im je samo rastilište, zbog čega je Hrvatskoj i odobren izlov tuna težine već od osam kilograma (ranije deset kilograma).

Za tunu od 200 kilograma - 170.000 dolara

Kavezni uzgoj tuna u našoj zemlji započeli su 1995. Hrvati iz Južne Australije koji su među prvima na svijetu pokrenuli uzgoj tuna u kavezima, a sve za japansko tržište. Plavorepa tuna najvrjedniji je proizvod mora, a da je tako svjedoči i podaci iz Tokijske burze, gdje se primjerak tune od 200 kilograma može prodati čak za 170.000 dolara. Svaka velika tuna koja ide na licitaciju ima svoju ocjenu koja se dodjeljuje na osnovi svježine mesa, boje i količine masnoće.

Godišnji izvoz od 160 milijuna dolara

Uz duhansku industriju morsko ribarstvo je jedini hrvatski izvoznik koji posluje pozitivno, odnosno ostvaruje godišnji izvoz od 160 milijuna dolara, od čega je izvoz tuna vrijedan između 70 i 80 milijuna dolara, a ostalo je izvoz inćuna i srdele, konzervirane ribe te manje količine svježe ribe. Uzgoj tuna umnogome je pomogao oporavku našeg ribarstva, čija flota od 300 velikih ribarskih brodova i 700 manjih je velikim dijelom obnovljena, kako bi bila što konkurentnija kad Hrvatska uđe u EU. Hrvatska godišnje uzgoji 4000 tona tuna te po 3000 tona bijele ribe i školjkaša, a taj uzgoj mogao bi narasti i do 50.000 tona, a da pritom ekološki ne ugrozimo naše more. Primjerice, Grčka godišnje uzgoji 80.000 tona ribe i školjkaša. Treba reći da hrvatski uzgajivači tuna godišnje kupe od susjednih država između tisuću i 2000 tona tuna za uzgoj koje u Jadran dopreme u posebnim kavezima koje vuku brodski tegljači.

Morske pse zaštititi kao i tune

Morski psi sve su ugroženija vrsta, a na svijetu ih se godišnje izlovi oko 800.000 tona, od čega 100.000 ulove i ubiju europski ribari, od čega Španjolci 60.000, Francuzi 20.000... Morske pse ubija se zbog peraje od koje se radi juha, navodni afrodizijak, a samo za potrebe azijskog tržišta godišnje se uhvati 73 milijuna komada morskih pasa. Zbog tog masovnog istrebljivanja morskih pasa, uključujući i veliku bijelu psinu, znanstvenici traže da se morski psi zakonom zaštite kao tune i morske kornjače. Naime, zbog izlova morskih pasa došlo je do opasnog poremećaja u hranidbenom lancu, jer su se višestruko uvećale populacije pojedinih vrsta riba kojima se morski psi hrane, poput raže-voline, koja se tako namnožila da sada uništava cijela staništa školjki-kamenica i jakobovih kapica.

Autor: Damir Herceg