Hrvatska je poljoprivreda na 29 posto prosječne produktivnosti agrara EU

"Iako preporuke Europske komisije koje su duboko zabrinjavajuće za niz osjetljivih pitanja u hrvatskoj poljoprivredi, nisu pravno obvezujuće, moraju se uzeti sa ozbiljnošću, jer je produktivnost naše na 29 posto prosječne produktivnosti EU poljoprivrede", kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na 19. sjednici na kojoj se raspravljalo o Izvješću Ministarstva o sastanku Vijeća ministara Europske Unije za poljoprivredu i ribarstvo.

Naime, EK predlaže unaprijeđenje biološke zaštite na poljoprivrednim gospodarstvima i jačanje njihove uloge, kao i prevenciju štetnika i bolesti. Osim toga, traži da joj se dostavi izvješće s podacima o održivoj uporabi pesticida, te da se jača dostupnost poljoprivrede mladim poljoprivrednicima, kao i ojača međugeneracijska solidarnost, a smanji gubitak hrane i otpadaka od iste, te iskoristi prednost digitalne tehnologije. Uz to, preporuke se odnose na modernizaciju poljoprivrede, stvaranje proizvoda sa dodanom vijednošću, te povećenje otpornosti na klimatske promjene  i dr..

Definirat će se pravi i novi poljoprivrednik

Državni tajnik Tugomir Majdak pojasnio je da preporuke EK za Strategiju od polja do stola, izlaze izvan okvira strateških planova koji se odnose na reformski paket od tri EU uredbe, koje još imaju niz otvorenih pitanja i bit će potrebna kompromisna rješenja. Hrvatska se, kaže, zalaže za pojednostavljenje buduće Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te povećanje iznosa za mlade poljoprivrednike s dva na tri posto, kao i definiranje pojmova pravi i novi poljoprivrednik, kako na nacionalnoj tako i na EU razini. Nadalje, zalaže se za jačanje položaja primarnih poljoprivrednih proizvođača na tržištu, te donošenje mjera uslijed krize izazvane pandemijom Covida-19.

Prema njegovim riječima, sukladno smjernicama Zelenog plana EU-a, namjera je Hrvatske, istaknuvši pritom eko zeleni smjer Zagrebačke županije, uvođenje ekološke proizvodnje postepeno u većinu županija. "Sada nedostaje finalnih ekoloških proizvoda na što upozorava i EU povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski", kazao je Majdak.

S druge strane, Hrvatska je, kaže, ispunila plan od osam posto ekološke poljoprivrede, koja je još 2007. godine iznosila samo 0,63 posto, a 2018. godine 6,9 posto. Kako se čulo, Hrvatska se nalazi u skupini 13 zemalja EU-a koje predlažu novu opciju, a to je uvođenje socijalne uvjetovanosti u Uredbu o strateškim planovima, a za što smo "debelo podkapacitirani", drži predsjednica Odbora.

Primjerice, savjetodavna služba broji 250 djelatnika već desetak godina, te je nužno jačanje njezine uloge, jer u okruženju osim Zlatne žutice vinove loze ili američkog cvrčka i mediteranske muhe, prijeti niz bolesti. "Sada jedan savjetnik dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava", upozorila je Petir.

Ne ponavljati pogreške iz prošlosti  

U raspravi je predložila da se u strateške dokumente dodaju naša osjetljiva ruralna područja, koja su sada još pogođena razornim potresima, a prije su bila zahvaćena i ratom. Osim toga, kazala je da je važno ne ponavljati pogreške iz prošlog proračunskog razdoblja, kada je Program ruralnog razvoja pet puta vraćan na doradu, te da cilj mora biti doći do "dobrih dokumenata".

Član Odbora, Vilim Matula kazao je da je fasciniran Akcijskim planom za 100 posto ekološku poljoprivredu Zagrebačke županije do 2030. godine, a koji su izradili Sonja Karoglan Todorović i dr. Darko Znaor. Dodao je da Austrija, uz Dansku, vodeća u EU po ekološkoj proizvodnji, a da gradišćanski Hrvati imaju 37 posto ekoloških proizvoda. Predložio je i uvođenje ekološke proizvodnje hrane na područje Banije i Posavine. 

Petir je najavila tematsku sjednicu Odbora, nakon što dobije podatke od Ministarstva poljoprivrede, a posvećenu štetama od divljači na poljoprivrednim usjevima.