Glifosat je u Hrvatskoj u primjeni od 1978. godine, slijedi li mu zabrana?

Na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (NZZJZ) u Zagrebu održana je radionica za predstavnike medija pod nazivom "Kako s glifosatom". Radionica je organizirana u sklopu aktivnosti izrade nacionalne Strategije za racionalizaciju korištenja ovog herbicida glifosat te izrade Procjene njegova utjecaja na zdravlje, ali i aminometlifosfonske kiseline (AMPA-e) i glufosinata, a sve kako bi se javnosti približila svojstva glifosata i njegova sigurna primjena bez štetih posljedica po zdravlje ljudi i sigurnost okoliša.

"Na temelju terenskog istraživanja i laboratorijskih istraživanja, naša koordinacija tima eksperata omogućit će primjenu europskih načela uoči glasovanja o statusu pesticida glifosat. Primjena samo odobrenih sredstava za zaštitu bilja, primjena sukladna upitu za svako pojedino sredstvo vezano za količinu, učestalost ili vrstu kulture i primjena s potpuno zaštitnom opremom nema negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliša", kazala je uvodno dr.sc. Matijana Jergović sa NZZJZ Dr. Andrija Štampar, te dodala da se u slučaju nepravilne primjene negativan utjecaj javlja ne samo za primjenitelja, nego i na ljude i okoliš u njegovom okruženju.

Nužna pravilna uporaba       

Kako se čulo, primjenu glifosata u Hrvatskoj karakterizira dugačak period korištenja. Velik je broj različitih sredstava na njegovoj osnovi dostupnih na europskom i hrvatskom tržištu. Međutim, ovaj je biljni herbicid trenutno vrlo nejasno komunicirana tema u području zdravstvene ekologije. Budući da dio javnosti ne razumije pravilnu primjenu, česti su i strah te nerazumijevanje ove teme. Zato je potrebno pravilnu komunikaciju i stručne savjete usmjeriti prema medijima, donositeljima odluka. Također i svim dionicima u zdravstvu, agronomiji i šumarstvu. 

Dr. sc. Jergović je istaknula da nakon praćenja uzoraka voća i povrća te žitarica na domaćem tržištu, posljednjih pet godina, od 2016. do 2020. godine, nema nedozvoljenih tragova glifosata u njima, odnosno one su bile ispod dozvoljenih vrijednosti. Ipak je upozorila na ilegalna odlagališta otpada, s kojih vjetar može u polja i potoke odnosno rijeke raznositi nedozvoljena sredstva za zaštitu bilja, te opasnost od prekomjerne izloženosti glifosatu.

U raspravu se online uključila prof.dr.sc. Renata Baličević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, koja je kazala da se radi o herbicidu neselektivnog širokog spektra djelovanja kroz list biljke na suzbijanje svih zeljastih i drvenastih korova na stabljici. Dodala je da je kod nas u primjeni još od 1978. godine, godinu dana nakon što je registriran u svijetu pa sve do danas, a da su njegovi simptomi vidljivi od pet do sedam, pa sve do 20 dana, što znači da je nužno poštivanje karence, tj. njegova pravilna primjena kako bi se izbjegle štetne posljedice.    

Dva pozitivna uzorka hrane na glifosat 

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, Zdenko Karačić kazao je da se od 2007. godine kontroliraju ostaci pesticida u hrani, te se nastoji uzeti što širi spektar uzorka, bilo da ona potječe s OPG-ova, a nalazi se u maloprodaji ili iz uvoza. Dodao je da se godišnje tako uzme u monitoring 500 do 600 uzoraka. Primjerice, ove je godine uzorkovano njih 364, prošle godine 164, 2019. godine 211 uzoraka, a dva su bila pozitivna na glifosat.

Predstavnica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, mr.sc. Rajka Turk istaknula je da je 21 sredstvo odobreno koje sadržu glifosat, a jedno je odobreno za amatersku uporabu, jer je on u prvom redu namijenjen profesionalnim korisnicima koji moraju imati iskaznicu za zaštitu bilja, na osnovu koje ga mogu i kupiti u poljoprivrednoj ljekarni.

Dakle, u dobroj poljoprivrednoj praksi, glifosat se veže za tlo i ne može se premještati dalje na biljku, bilo u korijen ili listove. Osim toga, nema rezidivno djelovanje, što znači da nema štetnih posljedica na sljedeću sjetvu.

Ipak, što se tiče primjene glifosata u Europi, on ima negativan kontekst u posljednje vijeme te se preporučava njegova ograničeva uporaba na javnim površinama, posebno oko škola i dječjih vrtića, odnosno igrališta i gradskih parkova, gdje najčešće borave tzv. ranjive društvene skupine.        

Racionalna uporaba i u šumarstvu? 

Predstavnica HAPIH-a Iva Pavlinić Prokurica kazala je da je Europska agencija za siguranost hrane razvila protokol za sve zemlje te je i RH dio modela brzog uzbunjivanja i povlačenja nezdravih proizvoda s tržišta. Navela je primjer etilen oksida, koji je zabranjeni pesticid, te na njega nema procjene rizika, ali ga ima u širokoj paleti proizvoda, dok glifosat, kaže, nije pronađen niti u jednom uzorku kod biljnih uzorka na žurnom sustavu uzbunjivanja javnosti.   

S druge strane, glifosat se puno koristi u šumarstvu, posebno kod prve tri godine rasta šuma, te je nužna njegova racionalna uporaba. No, kolika gužva vlada oko ovog pesticida najbolje pokazuje da dosje za njegovo ocjenjivanje ima 180.000 stranica, a o njegovoj sudbini u EU, nakon provedene javne rasprave, odlučivat će četiri zemlje: Francuska, Švedska, Mađarska i Nizozemska. Radi se o složenom postupku, koji je zadnji put dobio zeleno svjetlo u EU 2017. godine dok u SAD-u rastu sudske tužbe zbog glifosata.

Sudionici okruglog stola zaključili su da zahvaljujući plodnosti tla, dovoljnoj količini pitke vode te povoljnoj klimi, koja se učestalo mijenja, još imamo zemlju koja osigurava visoku kvalitetu uroda, ali drže i nužnim iznalaženje alternative ako glifosat bude zabranjen, jer je puno zaštitnih sredstava za zaštitu bilja već zabranjeno. Naime, usjeve je itekako potrebno i štititi racionalnom primjenom svih sredstava za zaštitu bilja, ne samo glifosata.

Produžit će dozvolu za uporabu glifosata? Čeka se procjena novog istraživanja

Pri tome je prioritet osigurati da takva sredstva jamče beskompromisnu sigurnost za zdravlje ljudi i okoliša. To se, naglašeno je, postiže racionalizacijom primjene glifosta i promocijom održive poljoprivredne prakse.