Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Okrugli stol
  • 07.11.2022. 10:30
  • Bjelovarsko-bilogorska, Bjelovar

Gdje smo s poljoprivredom u zemlji u kojoj je 200 sela izumrlo, a čak 700 pred izumiranjem?

Upumpavanje novca u poljoprivredu nije dovoljno već je nužna njezina transformacija, čulo se na okruglom stolu "Budućnost hrvatskog sela = budućnost Hrvatske" u Bjelovaru.

Foto: Vedran Stapić
  • 2.450
  • 428
  • 0

Dosadašnja praksa je pokazala da samo upumpavanje novca bilo iz državnog proračuna ili EU fondove nije dovoljno već je nužna transformacija poljoprivrede, okretanje preradi i gotovim proizvodima koji se mogu plasirati, čulo se na okruglom stolu "Budućnost hrvatskog sela = budućnost Hrvatske” u organizaciji Demokratskog HSS-a. 

"Stanje u našoj poljoprivredi je prosječno, dakle problemi postoje, ali su oni vrlo često i prilika za iskorak, odnosno pronalazak dobrog rješenja. Prednosti domaće poljoprivrede moramo tražiti na našem tržištu i kroz poticanje kratkih lanaca opskrbe gdje nije napravljen dovoljno velik iskorak", rekao je prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuvši da je jako dobar primjer opskrbljivanje škola, bolnica i dječjih vrtića s domaćim, lokalnim proizvodima.

Međutim, kaže, da bismo do toga stigli, moramo imati jamstvo stalnosti ponude proizvoda, količinu i konkurentne cijene. Ukoliko nam nedostaje samo jedna komponenta, već se nalazimo u problemu. "Posebno važna je konkurentnost u kvaliteti, zapravo stvaranje finalnog proizvoda s kojim se možemo pojaviti na domaćem i inozemnom tržištu", dodao je.

Stočarstvo i dalje bolna točka 

Kada je u pitanju stočarstvo, ono je, kaže prof. Grgić, bolna točka. "Volio bih da se stočari okupe, dođu i jasno kažu u čemu leže njihovi najveći problemi, a ne da se intervenira u smislu koliko je novca kojem stočaru potrebno. Želim vidjeti jasnu kalkulaciju, na temelju koje mogu reći što to štima, a što ne", poručio je. 

Da svjedočimo ekstremnom rastu svih ulaznih troškova, podsjetio je Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore jer nešto što je u nekim normalnim vremenima koštalo 200 kuna, proljetos su poljoprivrednici morali plaćati čak 1 200 kuna.

"Niti jedan sektor nije doživio takav skok ulaznih troškova. Problem postaje veći zbog povećanja cijena goriva, kao i nedostatka plavog dizela, baš u trenutku kada se događaju najveći poljoprivredni radovi. Ne smijemo zaboraviti ni na ekstremnu sušu, čije se štete još uvijek zbrajaju", naglasio je istaknuvši da prema njihovim procjenama ta stavka iznosi više od jednu milijardu kuna.

Alarmantno stanje: Strojevi stali, jesenska sjetva stopirana jer plavog dizela - nema?!

Dodajući da se nalazimo u poprilično izazovnoj poljoprivrednoj godini, istaknuo je da je nažalost mljekarstvo i dalje na koljenima, jer ako se cijena mlijeka i podigne, govorimo o minimalnim iznosima.

"Od Vlade RH očekujemo kompletnu izradu popisa šteta, no do sada se ta tema nije niti spomenula. Hrana je broj jedan i jasno vidimo koliko ona nekim državama zadaje poteškoće. Mi smo u odličnom položaju jer možemo proizvoditi sami za sebe", naveo je Brlošić. 

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir navela je poznatu boljku da velik dio sirovina izvozimo, a uvozimo gotove proizvode što se mora mijenjati.

"Hrvatska za sljedeće proračunsko razdoblje na raspolaganju ima više od pet milijardi eura. Do sada smo jasno uvidjeli da novac za uspjeh poljoprivrede i ostanak ljudi na hrvatskom selu nije dovoljan, već da su nam potrebne strukturne promjene", rekla je napominjući da moramo poljoprivrednike pitati što im sve točno treba kako bi za svoje stanovništvo mogli proizvoditi dovoljne količine hrane.

Dodala je i da je prema zadnjem popisu stanovništva, gotovo 200 sela u Hrvatskoj je izumrlo, dok ih je oko 700 pred izumiranjem.

"To postaje pitanje nacionalne sigurnosti", upozorila je Petir te istaknula da je važno financirati projekte koji će pružiti dodanu vrijednost, što znači podupirati proizvođače koji će proizvoditi i prerađivati, zatim smanjiti izvoz sirovine, više ulagati u preradu, socijalno- komunalnu infrastrukturu te poticati udruživanje.

Ne možemo živjeti od europskog novca 

Kako je rekla, u Hrvatskoj je ove godine izdvojeno 26 milijardi kuna za pomoć građanima, malim i srednjim poduzetnicima, kao i poljoprivrednicima i ribarima, no unatoč smanjenju PDV-a i zamrzavanju cijena određenih namirnica neki trgovački lanci su sebi podizali marže, umjesto da su smanjili cijenu hrane na svojim policama. Petir smatra kako se radi o nepoštenom ponašanju prema potrošačima.  

"Ne možemo živjeti od europskog novca, već moramo proizvoditi, vezati se za obrtnike i poduzetnike te na taj način pokrenuti trend, jer je postojeći sve lošiji. Naši ljudi moraju postati profitabilni i uspješno se probijati na svjetsko tržište", rekao je Ivan Beljan, predsjednik bjelovarsko-bilogorskog DHSS-a navodeći da je ova županija jedna od ključnih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj. Međutim, jedini privredni objekt im je Podravka u susjednoj Koprivnici, što znači da se proizvođači moraju okrupnjavati i zadržati privredu koja iz godine u godinu nestaje.


Tagovi

Stanje u poljoprivredi DHSS Ivo Grgić Matija Brlošić Marijana Petir Ivan Beljan


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]