Fiskalizaciju mljekomata, bučomata, jajomata sufinancirat će Ministarstvo poljoprivrede

Fiskalizaciju mljekomata, jajomata, uljomata i medomata sufinancirat će Ministarstvo poljoprivrede, priopćeno je s Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. 

Podsjećamo, Ministarstvo financija prije dvije godine donijelo je odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju samoposlužnih aparata koja uključuje i one s poljoprivrednim proizvodima poput uljomata, mljekomata, jajomata i medomata i ta odredba 1. siječnja 2021. godine stupa na snagu. 

Je li 2020. godina zadnja za jajomate, mljekomate i uljomate u Hrvatskoj?

Agroklub je nedavno upozorio na nezadovoljne proizvođače koji su odlučili ako se to uistinu provede zatvoriti svoje aparate i nastaviti s prodajom na kućnom pragu. 

"Tako nešto se samo kod nas događa. Umjesto da se poljoprivrednicima olakša na što više načina, opet prolazimo najgore. I onda se pitaju zašto ljudi odustaju, odlaze iz zemlje, gdje nam je proizvodnja, zašto uvozimo“, naglasila je Helena Vugec vlasnica bučomata na tržnici u Zaprešiću.

Nakon objave našeg teksta, reagirala je i Hrvatska poljoprivredna komora te zatražila njihovo izuzeće iz fiskalizacije. 

Osigurana financijska sredstva 

"Nitko ne bježi od plaćanja obveza niti traži povlastice za poljoprivrednike u odnosu na druge, no stava sam da ta mjera nije bila nužna, a stvorit će troškove poljoprivrednicima za prilagodbu softvera i povezivanje s Poreznom upravom za stotinjak takvih samoposlužnih aparata", poručila je predsjednica Odbora Marijana Petir (koju je, kao i nas, na fiskalizaciju upozorila vlasnica bučomata, op.a.), prilikom jučerašnje rasprave o prijedlozima izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom  u Hrvatskom saboru. 

HPK: Poljoprivrednici moraju biti izuzeti iz obveze fiskalizacije!

Kako je dodala, zadovoljna je jer se kroz međuresornu komunikaciju uspjelo naći rješenje te je prihvaćena njezina inicijativa da će resorno ministarstvo osigurati financijska sredstva za pomoć u uvođenju fiskalizacije poljoprivrednicima. 

Zbog PDV-a hrvatska roba skuplja od one iz EU

Skrenula je pažnju i na čl.9. stavak.1. Zakona o PDV-u, koji se referira na dobra koja isporučuje porezni obveznik registriran za potrebe tog poreza iz neke od država članica EU poreznom obvezniku u RH koji ima ispravan PDV identifikacijski broj. Pri toj isporuci, uz dokaze o otpremi dobara u RH, isporučitelj ga neće obračunati, već prenosi poreznu obvezu na primatelja poreznog obveznika u RH. 

"Pretpostavimo da je prosječna kamata 5% godišnje, a dani vezivanja obrtnog kapitala 100 dana. Sama ušteda na cijenu kapitala potrebnog za financiranje uvoznog PDV-a je 125 milijuna eura ili za ovaj iznos troškovi uvozne robe niži su nego da se roba kupuje u Hrvatskoj. Budući da se obračun poreza na dodanu vrijednost unutar Hrvatske ne prenosi na krajnji proizvod, nego se obaveza mora platiti, za ovaj je iznos hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija skuplja od roba iz EU“, objasnila je na primjeru predsjednica Odbora.

Ako se gleda prerađivačka industrija koja ima duge obrtaje pa i po godinu dana, iznosi koji se mogu uštedjeti na uvozu su još značajniji, tvrdi Petir i pojašnjava da proizvođač pršuta koji proizvodi 100.000 komada godišnje, uštedi kupujući uvozni but jednake kvalitete i cijene, 520.000 kuna ili 70.000 eura, na manjem trošku obrtnog kapitala, što čini oko 3,5% ulaznog troška sirovine. Omogućavanje prijenosa porezne obaveze na uvozna dobra, direktno se stimulira uvoz proizvoda. 

Izjednačavanje statusa kod plaćanja PDV-a

Politike naplate u zemljama EU su različite, korištena legislativa EU ostavlja slobodu članicama da pojedine odredbe prilagodi svojim interesima. Načini obračuna PDV-a pri unosu proizvoda i kupovini u Hrvatskoj moraju biti isti i ići u korist hrvatskog gospodarstva.

"Stoga predlažem da se razmisli o izjednačavanju statusa kod plaćanja PDV-a domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji tako da prijenos porezne obaveze obuhvati ovaj sektor i odnosi se na sve repromaterijale jer bi tako poljoprivredni i prehrambeni sektor bio u ravnopravnoj poziciji s unosom proizvoda iz EU“, poručila je Petir.

Inače, peti krug porezne reforme nastavak je politike rasterećenja i građana i poduzetnika i s novim valom, prema tvrdnjama iz Vlade, bit ćemo na preko 10 milijardi kuna rasterećenja hrvatskih građana i poduzetnika, a to će rasti i preko 11 milijardi kuna, kada se dodaju i neoporezivi primici poput nagrada zaposlenika, toplog obroka i prijevoza.