Europska komisija nadzire tržište i zalihe hrane

Spriječiti gomilanje prekomjernih, odnosno špekulativnih zaliha jedan je od ključnih uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti uoči pristupanja u Europsku uniju.

Svi proizvođači iz poljoprivredno-prehrambenog lanca, a pod posebno strogim nadzorom su šećerane, zaključno sa 30. lipnjem 2013. moraju u svojim pogonima i skladištima, ali i knjigama narudžbi za uvoz, provesti inventuru. I to na način da nesporno mogu dokumentirati da na lageru nemaju zaliha koje bi mogle negativno utjecati na zajedničko europsko tržište. Sankcije očekuju ne samo pojedine špekulante nego i hrvatski proračun. Europska komisija skupo naplaćuje neposlušnost, a svaka od 27 članica posumnja li da netko u Hrvatskoj gomila zalihe radi namjere špekulativne zarade može zatražiti izvanredan nadzor uz poduzimanje kaznenih mjera.

Direktorica Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri HGK-a Božica Marković u ovoj obvezi najvažnijim smatra uvođenje sustava za prepoznavanje špekulativnih namjera. "Tko uredno posluje može mirno spavati", kaže te ilustrira - "Kupnja kukuruza lani u većim količinama nego inače kako bi se radi manjeg uroda lakše dočekala ovogodišnja berba nije špekulativne naravi, za razliku od uvoza bifteka iz Brazila na 30. lipanj." Upit o špekulativnim zalihama poslali smo u desetak tvrtki, konkretno su odgovorili samo iz Viro grupe koja drži dvije od tri šećerane. U roku uvjetovanom od EK godišnje su u prosjeku proizveli 203.710 tona šećera, unatrag godinu dana 192.320 tona. Prosjek trogodišnjeg izvoza bio je 123.794 tona, a između ovoga lipnja i lanjskog srpnja 114.689 tona. Viro grupa nema problema sa špekulativnim zalihama, kaže savjetnik Uprave Miroslav Božić. Bilanca u oba roka gotovo se poklopila, u rasponu je 74-77 tisuća tona.

"Polazeći od pretpostavke da EK neće osigurati baš nikakvu dodatnu fleksibilnost Viro grupa je pozitivno doprinijela ukupnom izračunu potencijalnih špekulativnih zaliha na razini cijele Hrvatske", ističe Božić i dodaje kako su "zbog provedbe ovog propisa propustili i neke poslovne mogućnosti u posljednih nekoliko mjeseci. Procijenili su da je puno sigurnije pridržavati se uobičajenog bilančnog izračuna za šećer. Štoviše, tvrdi, osigurali su i određenu rezervu što će se pozitivno prenijeti na cijelu Hrvatsku. Iz koncerna Agrokor i Dukata tek kratke poruke da na njihovim adresama nema iznenađenja ni špekulativnih zaliha. Uredbu Europske komisije, odnosno Vlade RH, navode, provest će sukladno naputku.

Strogoća: Mikroskopski nadzor šećera

Ako poduzetnici odgovorni za formiranje viška zaliha ne mogu dati valjani dokaz o uklanjanju viška to im treba naplatiti, nalaže Bruxelles. Potrebno je da kazna bude dovoljno visoka da gospodarstvenike odvrati od špekulativnih zaliha i time se izbjegnu mogući rizici na zajedničkom tržištu. Radi dosljednosti, ističe se, poduzetnike za prepoznate viškove zaliha treba kazniti sa 500 eura za svaku tonu što će uplatiti u RH proračun. Uz to kaznu plaća i Hrvatska u proračun EU i to 50 eura po toni plus razlika prosječne cijene tone šećera u EU i Londonskoj burzi.

Autor: Božica Babić Foto: RGBStock.com