Europa bi do 2050. mogla prehraniti svoje stanovništvo bez uvoza, kažu znanstvenici

Studija koju je proveo francuski Nacionalni centar za znanstvena istraživanja (CNRS) otkrila je kako bi bilo moguće prehraniti cijelo stanovništvo Europu do 2050. godine bez potrebe za uvozom, piše euronews.

Istraživanje koje gleda u prošlost kako bi promijenilo budućnost, otkrilo je da su čimbenici okoliša i povećana upotreba sintetičkih gnojiva od Drugog svjetskog rata doveli do toga da je Europa nastavila uvoziti poljoprivredna dobra.

Životinjski proizvodi, primjerice meso, mliječni proizvodi, riba, ali i povrće dolaze iz zemalja izvan našeg kontinenta kako bi prehranili stanovništvo i održali kapacitet zaliha na policama trgovina. Prema Eurostatu, najviše uvozimo proizvode od povrća, točnije njih 47 posto, dok oni životinjskog podrijetla čine 20 posto.

Tri faze za neovisnost od uvoza

Sada su znanstvenici iz CNRS-a zaključili da bi u tri faze mogli imati ekološki, održiv poljoprivredno – prehrambeni sustav, prilagođen biološkoj raznolikosti koji bi mogao dovesti do neovisne proizvodnje vlastite hrane do 2050.

Prema njima, prvi korak uključuje promjenu načina prehrane koji uključuje smanjenje broja proizvoda životinjskog porijekla. Između 1961. i 2013. godine europsko stanovništvo se povećalo što je imalo snažan učinak na ukupnu potrošnju proteina, koja je porasla s 35 na 55 posto. To znači da se ona u prosjeku svakog pojedinca povećala za čak 80 posto. Stoga istraživači smatraju da bi ograničenjem te potrošnje smanjio pritisak na stočarstvo, a time i želja za uvozom.

Drugi bi korak trebao uključiti oslobađanje od industrijske poljoprivrede stvaranjem prostora za rotaciju usjeva korištenjem postojećih poljoprivrednih površina. Očekuje se da bi se time koristilo manje pesticida i umjetnih gnojiva, čime bi se smanjila i količina proizvedenog dušika i njegovo ispuštanje u atmosferu. 

Posljednji korak uključuje udruživanje usjeva i stoke koji skoro i ne postoje u sadašnjoj industriji. Znanstvenici se nadaju da bi ova neposredna blizina životinja i biljaka omogućila lakši proces ponovne upotrebe gnojiva. Također, navode, da bi recikliranje ljudskog otpada moglo biti ključan čimbenik u stvaranju čistije Europe do 2050. godine. Procjenjuje se bi oporaba oko 70 posto takvog otpada moglo napraviti ogromnu razliku u nastojanju za čišćom i ekološki prihvatljivijom Europom.

Zaključak znanstvenika je da bi procesom od ta tri koraka, naš kontinent mogao biti ključni igrač u industriji izvoza hrane.