U funkciju proizvodnje sirovine za proizvodnju energije iz biomase, treba staviti neobrađene poljoprivredne površine kao i šume, poručila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.
"Neobrađene poljoprivredne površine kao i šume treba staviti u funkciju proizvodnje sirovine za proizvodnju energije iz biomase", poručila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na sjednici na kojoj se raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz.
Naime, promjene su predložene kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije koji je nastao donošenjem Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora kojom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu tako da se svakoj državi članici propisuje da minimalni udio u konačnoj potrošnji u sektoru prometa bude 14 posto do 2030. godine.
Time je nužno da države članice daju okvirnu putanju povećanja obnovljivih izvora u prometu do postavljene godine te da odrede obvezu za distributere/opskrbljivače benzinskim i dizelskim gorivima u skladu s tom okvirnom putanjom, a kako bi se pratilo ostvarivanje ciljeva.
"Da smo imali te obveze do sada, možda se ne bi dogodilo da se tvornice za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj ugase. Kao glavni problem se nameće to što nisu postojale kazne za neumješavanje biogoriva što je dovodilo do izigravanja zakona“, rekla je Petir.
Podsjetila je kako je od početka povećanog interesa za ulaganje u biogoriva, početkom 2001., Europska unija također povećala svoju proizvodnju hrane za životinje bogate proteinima sa samo 23 posto na 35-40 posto samodostatnosti u 2015. Proizvodnja biogoriva, ističe, danas koristi svega tri do četiri posto poljoprivrednog zemljišta u EU, a u posljednjih 10 godina uvoz bjelančevina smanjen je za 10 posto upravo zbog koprodukcije biogoriva s proteinima za životinjsku hranu.
"No Europa je i dalje deficitarna u proizvodnji tih proteina i danas ovisimo o uvozu te nemamo jasnu strategiju za razliku od primjerice Kine koja je postala najveći svjetski uvoznik soje, razvila strategiju za sigurnost opskrbe i ozbiljno može ugroziti europsku opskrbu proteinima“, tvrdi predsjednica Odbora.
U doba kriza u poljoprivredi, dodaje, sinergija ovih dviju politika osigurava primjerene cijene proizvoda te rezervira dostatnu količinu hrane u slučaju sve učestalijih prirodnih nepogoda i značajnih gubitaka ljetine.
"Cilj nam treba biti postizanje samodostatnosti u proizvodnji proteina za hranu za životinje i smanjenje uvoza soje te očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih, posebno u ruralnim sredinama“, poručila je.
Nadalje, predsjednica Odbora istaknula je kako je u 2019. godini na tržište stavljeno ukupno 5,28 posto biogoriva od potrebnih 7,85 posto prema Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020.
Istaknula je kako u Hrvatskoj imamo 39 postrojenja elektrana na biomasu ukupne instalirane snage 86.169,00 kW i 41 postrojenje elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 45.922,00 kW.
"Važno je sagledati što je potrebno napraviti kako bi na pametan način koristili resurse koje imamo na raspolaganju, a tu prije svega mislim na izradu karte obnovljivih izvora u Hrvatskoj, kako bi ostvarili ambiciozne ciljevi“, naglasila je Petir.
Smatra kako je budućnost u prometu na električnu energiju, međutim ta se tranzicija ne može dogoditi preko noći, posebice zato što tehnologija pohrane električne još uvijek nije u dovoljnoj mjeri dostupna, niti u Hrvatskoj niti državama članicama istočnog dijela Unije.
Upozorila je da će se svaki automobil na tekuće gorivo proizveden danas u Europi, voziti najmanje šest godina u zapadnim državama članicama, pa onda još sljedećih desetak godina u istočnim državama članicama. "Ta vozila koristit će naftne derivate“, napominje dodajući kako neke države članice razmišljaju o zabrani motora s unutarnjim sagorijevanjem 2040. godine što znači da ćemo fosilna goriva trebati još sljedećih 40 godina.
Zato je važno, upozorava, da šansu damo svim vrstama obnovljivih izvora energije, a ne samo nekima.
Kako je istaknuto u raspravi, u planu su dva projekta vezana uz proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj, jedan tvrtke Biodizel Vukovar d.o.o. koji razmišlja o pokretanju proizvodnje biogoriva i ako krenu s tim projektom proizvodili bi goriva II. generacije.
Također, Ina – Industrija nafte d.d. planira izgradnju biorafinerije u Sisku. Trenutno je gotov bazni projekt, a početak izgradnje očekuje se u 2023. godini. S radom bi trebala početi 2026. godine te se također planira proizvodnja II. generacije biogoriva.
Tagovi
Autorica