Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 18.03.2009.

EIB: Pola milijarde eura za hrvatske poduzetnike

U diskusijama smo s hrvatskom vladom, razmatramo kredite za okoliš i ulaganja u općine kako bismo osigurali regionalni razvoj, kaže potpredsjednik Europske investicijske banke Matthias Kollatz-Ahnen te najavljuje dolazak prvog ovogodišnjeg odobrenog paketa kredita za potporu gospodarstvu u iznosu od 200 milijuna eura

  • 481
  • 22
  • 0

Europska investicijska banka (EIB) pojačat će svoju nazočnost u Hrvatskoj, što će najprije osjetiti malo i srednje poduzetništvo. Uskoro se očekuje prvi ovogodišnji odobreni paket kredita za potporu u iznosu od 200 milijuna eura. Ovisno o daljnjem ritmu poslovanja i raspodjele kredita preko HBOR-a i privatnih banaka u Hrvatskoj, ukupna svota koju bi EIB namijenio poduzetništvu kroz potporu, uvlas jednaku onoj za mala i srednja poduzeća u EU-u, dostigla bi čak pola milijarde eura.

Karakteristika je EIB-ovih kredita da se njima ulijeva nova financijska krv u tvrtke, bilo podupirući investicije, bilo potičući uvođenje novih tehnologija i inicirajući uštedu u energiji. Olakšava se pristup sredstvima za kreditiranje tekućeg poslovanja, za start novih proizvodnih ciklusa, za premošćivanje teškoća u poslovanju.

O tome smo razgovarali s potpredsjednikom EIB-a Matthiasom Kollatz-Ahnenom, nakon godišnje tiskovne konferencije EIB-a u Bruxellesu. Glavna vijest s te konferencije bila je odluka da EIB neće ulijevati golema sredstva u automobilsku industriju, stvarajući tako presedan prema drugim industrijama.

Što za ovu godinu planirate s Hrvatskom?
- Najveći će naš posao biti baš ta podrška malom i srednjem poduzetništvu, tvrtkama koje imaju između 25 i 2000 zaposlenih. Ovog ćemo tjedna sugerirati Upravnom odboru odobrenje 200 milijuna eura. Iznos je zaista značajan. Ići će se preko HBOR-a koji će potom kreditirati tvrtke, bilo direktno bilo preko drugih banaka. Također pripremamo, ali s drugim bankama - onima u privatnom vlasništvu - kreditne linije za mala i srednja poduzeća. To će biti glavnina za 2009. godinu, koliko sada vidimo. U diskusijama smo s Vladom o tome kako nastaviti u većim razmjerima nego do sada, razmatramo kredite za okoliš i ulaganja u općine kako bismo osigurali regionalni razvoj. Tu je nekoliko kredita realizirano ranije i sada nastojimo koncentrirati pristup, učiniti ga standardiziranijim, da se aplicira više i na veće projekte. Najveći je projekt ipak željeznica. Hrvatska je na raskršću nekoliko transeuropskih puteva. Za pripreme ćemo potrošiti još nešto vremena, vjerojatno čitavu ovu godinu, ali zasigurno je već dosta posla uloženo u pripreme. Također razmatramo neke cestovne projekte - Vlada je dala popis prioriteta i sada gledamo što je izvedivo. U usporedbi sa željeznicama, to će biti manji zahvat.

U igri je iznos od preko milijarde eura i to je do sada najambiciozniji projekt?
- Da, svi projekti modernizacije daleko nadilaze taj iznos, ali će naš udjel biti vjerojatno te veličine. Manje-više već imamo cestovnu vezu istok-zapad i sjever-jug. Na duge staze, za razvoj industrije i proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj trebamo željeznički sektor jer, u suprotnom, luke se neće moći širiti. S druge strane, Hrvatska je tranzitna zemlja i razvoj joj dijelom ovisi i o tom statusu. Stoga i to opravdava ulaganja, ali ... treba vremena. Očekujemo da će taj projekt biti u cijelosti obrađen dogodine.

Financijska potpora EIB-a dio je pristupnog procesa Hrvatske. Europska komisija i povjerenik Rehn te nadležna vijeća ministara konačno vas više spominju kroz potporu poduzetništvu, kao pomoć Hrvatskoj da izađe iz krize. Kako izgleda taj element vašeg angažmana?
- Mi možemo pridonositi izlasku iz krize, ali nismo čudotvorci. Želimo učiniti ono što možemo. Tek da spomenem, već smo lani počeli pojačavati kreditiranje bankama u Hrvatskoj sa 170 milijuna eura. Iznos će, vidjeli ste, rasti. Porast je nošen potrebama. Jednostavno rečeno, osiguravamo povoljne kamate i dugoročne kredite ali je, što također igra ulogu, došlo i do promjene u minimumu rezervi u različitim shemama. Ta dva faktora pomažu i sada radimo na povećavanju sredstava. Povećavamo i doseg financiranja. Prije smo tražili ulaganja u malom i srednjem poduzetništvu, a sada nudimo radni kapital koji se također smatra financiranjem - on je na raspolaganju posebno u situacijama kada postoje problemi refinanciranja, premošćivanja teškoća tijekom dvije ili tri godine dok posao nije završen ili ispunjen. Sve je to sada na raspolaganju. Dodajmo tu i refinanciranje. Tako stvaramo dodatnu potporu tvrtkama. Nadalje, standardizirali smo pristup tako da je izvješćivanje lakše za partnerske banke. U zemljama poput Hrvatske glavnina ekonomije je malo i srednje poduzetništvo, stoga se dijelu tvrtki i poslovnog svijeta adresiraju ove naše sheme. Sveukupno posuđivanje ove godine ovisi o radu naših partnera. Procjenjujemo da će doseći između 400 i 500 milijuna eura. Želimo i više, zapravo više i možemo. Prvi značajan korak će biti ako naš upravni odbor podupre prvi projekt, 200 milijuna eura preko HBOR-a.

Što je s pravilima? Jesu li ista kao u EU-u ili će HBOR raditi prema hrvatskim propisima?
- Općenito govoreći, postoje različite sheme za Hrvatsku i za EU, ali uzmimo u obzir da je proces pristupanja Hrvatske EU-u uznapredovao te de facto nema razlika, tako da su na raspolaganju sve prednosti, poput kapitala za rad. Pitanje izvješćivanja (reporting) je isto kao i u EU-u. Relevantni zakoni, što se nas tiče, a prema ocjeni naših servisa, već su veoma blizu europskim standardima. Tako kod zakona vezanih uz poduzetništvo nema razlike između procedura u EU-u i u Hrvatskoj. Za izvjesno vrijeme Hrvatska će biti jedna i jedina pristupajuća zemlja u kojoj su nacionalni zakoni veoma blizu europskima.

Prije ste imali problema s distribucijom sredstava, banke su doslovno sjedile na sredstvima ne žureći se proslijediti ih poduzetništvu. Kako ste to riješili?
- Da, bilo je takvih slučajeva, stoga smo uveli monitoring distribucije i on odlično radi. K tome, usvojena je praksa da se nova tranša kredita odobrava tek kada se distribuira stara, dakle, svima je u interesu ostvariti što brži protok novca. Sada sustav radi i efikasan je.

Je li hrvatska vlada naučila nešto iz poslovanja s EIB-om, budući da je to dug proces koji je startao na pomalo nesigurnim nogama - no, je li sada drukčije?
- Financiranje sustava autocesta u Hrvatskoj bilo je očita uspješnica! Učinjeno je mnogo, sustav je brzo razvijen, u usporedbi s drugim zemljama, čak i članicama EU-a. To je zaista bio uspjeh, njime je naglašen dobar rad i suradnja. I projekt iz 2007., Luku Zadar, razvili smo jako brzo. No, neki projekti traže vremena. Ponekad bismo voljeli biti brži, ali što je - tu je. Ovaj novi fokus na malo i srednje poduzetništvo je dobar i to nije samo pitanje Vlade nego i privatnog bankarskog sektora.

Imate savjetodavce za pitanja javno privatnog partnerstva (JPP). Je li hrvatska vlada tražila od njih kakvu pomoć?
- Da, imamo posebnu informacijsku jedinicu sa zadatkom da savjetuje i širi informacije o najboljim praksama širom Europe u financiranju JPP-a. Te informacije mogu biti od interesa i za vlade i za jedinice lokalne samouprave, čak i ako to nije vezano uz financiranje EIB-a. Mi nudimo iskustva, preporuke i savjete. Jako smo zainteresirani osiguravati te informacije nevezano uz neki naš projekt. Ako je informacija potrebna, a odnosi se na projekt koji nije povezan s EIB-om, EIB će posve jednako osigurati traženu informaciju o, recimo, uobičajenim cijenama određenih usluga. Mi imamo iskustva s nekim projektima te možemo uspoređivati.

U Hrvatsku uloženo oko 1,5 milijardi eura

Razvojna banka EU-a u Hrvatskoj je prisutna dugo vremena. Od 2001. godine ulila je u razvoj zemlje 1,572 milijarde eura putem kredita s minimalnim kamatama i uz dug poček, uz uvjete kakvi su na snazi za članice EU-a. Najviše je sredstava otišlo za prometnu infrastrukturu, čak 64 posto ukupnog iznosa. Glavnina je pridonijela hrvatskom cestovnom boomu, dio je uložen u modernizaciju željezničkih pruga; uspjehom se smatra potpora plinofikaciji s gotovo 1000 kilometara plinovoda. Hrvatska će s trenutkom ulaska u EU postati 28. zajednička vlasnica Europske investicijske banke. Prema Sporazumu iz Rima iz 1958. godine, financijska institucija EU-a podupire realizaciju ciljeva EU-a sufinancirajući i financirajući projekte koji ostvaruju usvojene politike, pod uvjetom da su na zdravim financijskim temeljima. Svaki projekt do realizacije prolazi striktnu proceduru jednaku za sve. Ono što se uzima u obzir jest paneuropska narav investicije - ona mora pridonositi ekonomskoj i socijalnoj koheziji i konvergenciji, podržavati transeuropske mreže (TEN), malo i srednje poduzetništvo, ekonomiju znanja, zaštitu okoliša i održivu, sigurnu energiju.

Autor: Lada Stipić Niseteo


Izvori

Privredni vjesnik

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]