Država potiče izvoznike na udruživanje

Pored novih kredita za obrtna sredstva, izvoznicima se nudi i serija poticaja, dobrim dijelom uvjetovanih zajedničkim nastupom na vanjskim tržištima. Ministarstvo će dati priliku tvrtkama da dobiju do 300.000 kuna ako zajednički izlaze na neko tržište. Za mjesec dana na tržištu pojavit će se novi kreditni proizvod za pomoć izvozno orijentiranim tvrtkama: krediti za financiranje trajnih obrtnih sredstava. Riječ je o projektu Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), koja tako usmjerava dio novca dobivenog od Europske investicijske banke.

Predstavnici HBOR-a upravo pregovaraju s poslovnim bankama o modalitetima odobravanja tog kredita. Već se zna da će se vrijednost trajnih obrtnih sredstava izračunavati kao vrijednost svih zaliha poduzeća uvećanih za kratkoročna potraživanja te umanjenih za kratkoročna dugovanja.

Prema riječima Antona Kovačeva, predsjednika uprave HBOR-a, krediti će se odobravati na rok od dvije do pet godina, s mogućim počekom od šest do 12 mjeseci. Kamate će biti četiri i šest posto, ovisno o području djelatnosti tvrtke.

Za kredite do osam milijuna kuna moći će konkurirati poduzeća do 250 zaposlenih, s rastom izvoza, prihoda ili fizičkog obujma proizvodnje od bar pet posto. Prednost će imati oni koji su uveli nove tehnologije i povećali zaposlenost, ali to neće biti uvjet za dobivanje kredita. HBOR je u pregovorima s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja postigao da se referentna kamatna stopa s prijašnjih devet spusti na 4,46 posto, što će poduzećima olakšati kreditni teret.

Sudionici prošlotjedne 4. konvencije Hrvatskih izvoznika najveće su zanimanje pokazali upravo za radionice na kojima su predstavljene mogućnosti financiranja izvoznih poslova. Ministarstvo gospodarstva osiguralo je 65 milijuna kuna za poticaje izvoznicima, rekao je ministar Damir Polančec. Novac će se dodjeljivati preko šest programa, podijeljenih na mjere za pojedinačne poduzetnike te skupine poduzetnika. Opći je uvjet da imaju više od 10 zaposlenih i da 25 posto proizvodnje prodaju u inozemstvu.

Po 200.000 kuna za pojedince

Prema riječima Lidije Mekić, načelnice Odjela za izvoz pri Upravi za poticanje ulaganja i izvoza Ministarstva gospodarstva, poduzetnici-pojedinci mogu se prijaviti za sufinanciranje sudjelovanja na sajmovima, podmirivanje troškova prijevoza i osiguranja izložaka. Po poduzetniku se može dobiti do 200.000 kuna.

Podupirat će se i istraživanje inozemnih tržišta i ishođenje certifikata. Novost je potpora za usluge dizajniranja izvoznih proizvoda. U sklopu te grupe mjera, za koje je moguće dobiti i do 500.000 kuna, nalazi se i potpora poslu koji je već dobiven na natječaju ili prema sklopljenom ugovoru. Pokazalo se, naime, da i pored toga tvrtke često imaju dodatne troškove kako bi realizirale već dogovorene poslove.

Posebno će se poticati zajednički nastup hrvatskih tvrtki u inozemstvu. Da to neće ići lako, slaže se i ministar Polančec, koji se prisjetio kako je s mnogo muke kao menadžer u Podravki nagovarao druge domaće tvrtke na zajednički nastup u inozemstvu, primjerice u Crnoj Gori i Srbiji. “Lakše smo dogovorili suradnju s Nestleom nego s drugom hrvatskom tvrtkom”, rekao je Polančec.

Ipak, krizno vrijeme i borba za svaki posao mijenja i navike, vjeruju u državnoj upravi. Ministarstvo će dati priliku tvrtkama da dobiju do 300.000 kuna ako zajednički izlaze na neko tržište. Promocije proizvoda, kakve su nedavno napravljene za tržište Španjolske ili Portugala, mogu donijeti do 150.000 kuna. Otvaranje zajedničkog predstavništva ili troškovi zajedničkog reklamiranja sufinancirat će se do 350.000 kuna. Naglasak je na zajedničkom izlasku i suradnji jer, prema pravilima EU-a, države ne mogu sufinancirati otvaranje inozemnog predstavništva ili distributivnog centra samo jedne tvrtke.

Sufinanciranje premije osiguranja izvoznog posla

Novac od Ministarstva gospodarstva može se dobiti i za sufinanciranje premije osiguranja izvoznog posla. Takve police mogu biti i jak kolateral za dobivanje kredita za financiranje izvoza, rekla je Ivanka Maričković Putrić, voditeljica Direkcije izvoza u HBOR-u. Osiguranje izvoznog posla postaje sve bitniji element za naplatu jer su zbog recesije i pouzdani partneri na Zapadu pod većim rizikom od stečaja. U HBOR-u su takva osiguranja porasla za 35 posto.

Predstavnik poduzeća DOK-ING požalio se, primjerice, da poslovne banke čak i za njegove poslove s tako sigurnim partnerom kao što je vojska SAD-a traže hipoteku kao jamstvo, što njegovo poduzeće ne može ispuniti. Odgovoreno mu je da polica osiguranja HBOR-a ili jamstvo HAMAG-a, predstavljaju prvorazredni kolateral za takve poslove.
Splitskom SMS-u, pak, za prvi ulazak u četiri mađarska trgovačka lanca treba oko 300.000 eura. Sufinanciranje je moguće, javite se, rečeno im je, kao i predstavnici tvrtke Končar-niskonaponske sklopke i prekidači koja traži pomoć za skupo međunarodno certificiranje svojih proizvoda.

Autor: PV