Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - ko će od nje imati koristi?

Dronovi koji nagledaju usjeve, roboti koji pomažu u berbi voća i povrća i žetvi na polju počeli su sve više biti svakodnevnica, a hoće li oni uskoro zamijeniti radnike ili je ipak on nenadmašiv, vrijeme će pokazati. 

U slučaju poljoprivrede, neki istraživači, poduzetnici i političari smatraju da su učinci vještačke inteligencije i drugih naprednih tehnologija toliko veliki da pdstiču tzv. četvrtu poljoprivredu revoluciju. Jedni od njih su i profesori David Rose i Charlotte Anne Chivers čiji je rad na tu temu objavio The conversation.

Kako je sve krenulo?

Prva revolucija započela je prije oko 12.000 godina kada su se ljudi tek počeli baviti poljoprivredom. U svojim vrtovima i poljima uzgajali su biljke za koje nekada nisu znali ni ime, a stoku su držali većinom vani, na otvorenom ili u prostorijama u kojima su i oni prebivali.

Druga se odnosila na reorganizaciju zemljišta, a uslijedila je završetkom feudalizma u Europi negdje od 17. vijeka. Treća, takođe svima poznata kao zelena revolucija bila je uvođenje hemijskih đubriva, pesticida i novih visokorodnih sorti usjeva. Danas se za neke smatra kako su zdravstveno upitni za čovjeka i okoliš. 

I evo, ova buduća, četvrta, slično kao i industrijska odnosi se na uvođenje nove tehnologije - inteligentnih mašina.

Upotreba dronova u poljoprivredi još rijetkost u BiH?

"Takvi pametni roboti mogli bi se koristiti za uzgoj i žetvu, uklanjanje korova, mužu krava, a dronovi koje sve više viđamo već nam sada pomažu u prepoznavanju bolesti na biljkama, detektiraju štetočine i slično. Takođe, ostale tehnologije specifične za proizvodnju hrane uključuju nove vrste uređivanja gena kako bi se mogle napraviti sorte otporne na bolesti i koje daju veće prinose", pojašnjava u radu Rose podsjetivši da je tu i meso uzgojeno u laboratorijama. 

Naglašava da ovakav način proizvodnje zahtijeva veće finansijske napore, ali u drugu ruku smanjuju onečišćenje okoliša i udio stakleničkih plinova. 

Brojne inovacije završile neslavno

Istraživanjem su profesori otkrili kako su farmeri u Ujedinjenom Kraljevstvu optimistični prema novoj revoluciji te da smatraju kako je nov nivo mašina ključan za rješavanje izazova u ovom sektoru. 

Međutim i prethodne su tehnologije takođe dočekane sa pozitivnim stavom, a dosta njih je završilo neslavno poput genetski modifikovanih usjeva i insekticida dihlor-difenil-trihloretan poznatim još i kao DDT.

Robot muze krave i javlja kada nešto nije u redu

"Dobar primjer je i robotizirana muža krava. U našem istraživanju poljoprivrednik nam je rekao da je upotreba robota poboljšala ravnotežu između radnog i privatnog života i omogućila radniku s invaliditetom na farmi da izbjegava njemu nezgodne zadatke. No, s druge strane, stvorili su i drugačiju vrstu stresa  zbog prekomjernog preopterećenja informacijama i percepcije da se podaci trebaju pratiti 24/7“, ističe Chivers.

Nije za svačiji džep

Takođe, profesori smatraju kako koristi od ove revolucije neće imati svi te da one neće biti baš za svačiji džep. Većina novih izuma je jako skupa, a svima je poznato kako si mali farmeri čak ne mogu priuštiti ni novi traktor, a ne nešto veće. 

Nacionalni savez poljoprivrednika (NFU) tvrdi da bi nova tehnologija mogla privući mlađe, tehnički vještije farmere dok bi kod starijih koji nemaju vještine prikladne za novi stil proizvodnje, izazvale strah i opterećenje. 

Treba podsjetiti i kako Europska unija svojim instrumentom NextGeneration uveliko računa na digitalizaciju sektora.

Farmeri traže dozvolu za prskanje usjeva dronovima - žele biti konkurentni

"Umjesto slijepog optimizma, moramo prepoznati gdje će se i za koga pojaviti blagodati i nedostaci. Ovaj proces mora uključivati širok spektar ljudi koji će pomoći u stvaranju vizija odgovornih za cijelo društvo i budućnost poljoprivrede“, zaključuje David.

NFU smatra kako je četvrta poljoprivredna revolucija uzbudljiva i pomalo zastrašujuća, ali da ta dva osjećaja često idu zajedno i rezultiraju nečim dobrim.