Deset mjeseci rata u Ukrajini - kakve posljedice na agrar ostavlja?

Deset je mjeseci otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu i kako traje rat na teritoriju Euorpe. Kako se rat zahuktavao i ostavljao posljedice na ekonomiju, a samim tim i poljoprivredu, postajali smo sve svjesniji koliko je ta zemlja važan čimbenik za globalni, a ne samo europski agrar. 

Ministar agrarne politike i prehrane Ukrajine Mykola Solskyi izjavio je da će 2022. tamošnji poljoprivrednici posijati do 30 posto manje ozimih usjeva u odnosu na prošlu godinu. Zbog lošijih financijskih rezultata proizvođači će sljedeće godine koristiti manje inputa poput gnojiva, pesticida i kvalitetnog sjemena, što će također doprinjeti slabijoj žetvi. 

Posljednja izvješća pokazuju da bi trećina površina pod kukuruzom mogla ostati u poljima. Zbog produljene kišne sezone sadržaj vlage u kukuruzu je 30 posto i više, a visoke cijene prirodnog plina čine neisplativim sušenje mokrog kukuruza.

Na nedavno održanom webinaru "Rat u Ukrajini i njegov utjecaj na poljoprivredu", kojega je organiziralo Belgijsko udruženje agrarnih novinara (BVLJ-ABJA) saznali smo kako je ta zemlja od siječnja izvezla 52 milijuna tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom iznosu od 22 milijarde eura. Količinski je to 16,7 posto, a vrijednosno 13,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Glavne izvozne robe bile su kukuruz, pšenica, uljana repica, suncokretovo ulje, ječam i soja.

Otežan izvoz

Ukrajinski agrarni novinar Iurii Mykhailov podsjetio je kako od 24. veljače do kraja srpnja izvoz morem nije bio moguć, nego željeznicom, cestovnim i riječnim prometom. I uz ove prepreke, kaže, u tri kvartala ove godine, ta je zemlja broj jedan dobavljač maslaca i sira u EU. Prema podacima Europske komisije o trgovini mliječnim proizvodima u devet mjeseci u EU izvezla su 4,3 tisuće tona maslaca. Dodaje i da su treći najveći dobavljač mesa peradi u EU, s 85 tisuća tona. Zbog otežanog izvoza morskim putem, 30 posto mesa peradi u EU se uglavnom izvozi cestovnim transportom. "Ove godine izvoz jaja smanjen je za 40 posto, na 370 milijuna komada", precizirao je Mykhailov. 

Nekontrolirani uvoz iz Ukrajine: Poljski farmeri na ulicama - Wojciechowski zaprijetio?

Bez obzira što je produljen dogovor o inicijativi za izvoz žitarica, on je otežan zbog toga što je već prvog dana produljenja Rusija granatirala teritorij Ukrajine, uključujući Odesu, iz koje se odvija glavni izvoz te robe. 

"Osim toga, Rusija je do sada kočila provedbu sporazuma, na sve moguće načine sprječavajući kretanje brodova, uključujući odgađanje pregleda na prisutnost oružja ili drugog tereta koji nije predviđen sporazumom", tvrdi on.

Situaciju otežava i, kako kaže, konstantno granatiranje elektroenergetskih i distribucijskih objekata, transformatora i dalekovoda što je dovelo do nestašice električne energije u cijeloj zemlji. Osim toga, tijekom granatiranja rad poduzeća i transport se zaustavljaju, a radnici skrivaju u skloništima zbog čega je obrada tereta u lukama znatno usporena.

Mala i srednja poduzeća u teškim uvjetima

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda smanjena je zbog gubitaka na okupiranim područjima i zonama aktivnih vojnih operacija. Prihodi stanovništva su smanjeni zbog zatvaranja mnogih poduzeća, pa je došlo do neravnoteže između ponude proizvoda i pada potražnje. "Veliki proizvođači to pitanje mogu i pokušavaju riješiti povećanjem izvoza, dok su mala i srednja poduzeća u teškim uvjetima jer se ne mogu lako okrenuti izvozu i podići cijene. Također, imaju vrlo ograničen pristup kanalima prodaje proizvoda, poput velikih lanaca supermarketa", opisuje bezizlaznu situaciju ovaj novinar. 

Napadi na elektroenergetska postrojenja izravno utječu na cijelo njihovo gospodarstvo, a posebno poljoprivredu i prehrambenu industriju. U ruralnim područjima na farmama životinja ne bude struje po nekoliko dana ili čak tjedana. Osim što direktno utječe na stočarsku proizvodnju, zbog nestanka struje dovode do gubitka interneta i mobilnih komunikacija što dodatno otežava poslovanje i dovodi do enormnih troškova i gubitaka. 

50 milijardi eura gubitaka u agrobiznisu

Kaže kako će prema procjeni Svjetske banke, poslijeratna obnova  koštati oko 500-600 milijardi eura. "Svjetska banka je prije napada na civilnu infrastrukturu predviđala pad BDP-a Ukrajine u 2022. za 35 posto, no sada bi taj pokazatelj mogao iznositi 40 posto", prognozira Mykhailov dodajući da procijenjeni gubici domaćeg agrobiznisa zbog invazije Rusije iznose oko 50 milijardi eura.

NASA otkrila: Rusija u Ukrajini požela pšenicu vrijednu milijardu dolara - gdje je završila?

Također, uništeno je 15 posto farmi stoke i 10 posto stočnog fonda. Gotovo 20 posto ove proizvodnje bilo je koncentrirano na područjima koja su trenutno okupirana ili gdje se vode aktivne borbe. U prvim mjesecima rata bilo je moguće djelomično preseliti stoku i poduzeća, ali malom broju proizvođača, navodi. "Već nekoliko mjeseci prerađivači su suočeni s odbijanjem unaprijed naručenog rashlađenog mesa, odgađanjem isporuka i prisilnim revidiranjem rasporeda proizvodnje i otpreme gotovih proizvoda", još je jedan problem o kojem govori ovaj novinar pojasnivši kako zbog svega toga mnogi prerađivači imaju velike zalihe i pad prihoda, pa su kao odgovor smanjili opseg nabave i opterećenje klaonica za najmanje 20-30 posto.

"Od sredine listopada do sredine studenog prosječna cijena živih svinja pala je oko 20 posto."

Pored rata - monopol u peradarskoj industriji

Kada je riječ o peradi, već je u ožujku jedna od najvećih i najmodernijih farmi u tom sektoru, u blizini Hersona ostala bez električne energije. Zbog okupacije, nisu mogli hraniti životinje niti održavati sanitarni režim, zbog čega je većina uginula. Prije nego što je počela invazija, objekt je imao više od četiri milijuna pilića.

Ukrajinska peradarska industrija trpi ogromne gubitke - perad nema hrane, uništeni inkubatori

"Za 9 mjeseci 2022. ukupan broj peradi smanjen je za 14 posto ili 16 milijuna grla, broj kokoši nesilica smanjen je za 6,3 milijuna, proizvodnja mesa svih vrsta peradi manja je za 7,5 posto, odnosno 73 tisuće tona", nabraja ovaj novinar situaciju u zemlji gdje u ukupnoj strukturi proizvodnje mesa udio peradarskih proizvoda čini 56 posto. U 2022. proizvodnja jaja smanjena je za 800 milijuna jaja, odnosno 16 posto.

Mnoge su farme ostale su na okupiranom teritoriju, prvenstveno u regijama Harkov, Donjeck, Zaporožje i Herson. Jedan od dodatnih problema je što je tržište peradi, tvrdi on, ondje visoko monopolizirano.

"Tako je Myronivsky Hliboprodukt, koji je najveći proizvođač mesa peradi u Ukrajini, monopolizirao ovo tržište s udjelom od 68 posto. Tržište jaja praktički je podijeljeno između tri tvrtke."

Spaljene šume, zagađen zrak, uništena vodna infrastruktura

Svakako treba spomenuti i okoliš budući da je ratom pogođeno ukupno 3 milijuna hektara šuma, što je gotovo trećina šuma ove države. Mykhailov kaže kako su neke od njih zauvijek izgubljene. "Tijekom 8 mjeseci rata, šteta za okoliš procijenjena je na više od 37 milijardi eura. Prema Svjetskom fondu za zaštitu prirode već je 20 posto zaštićenih područja stradalo, a 8 rezervata i 10 nacionalnih parkova prirode i dalje su pod okupacijom."

Nadalje priča kako su opasne tvari svakodnevno prisutne u zraku zbog šumskih požara, izgaranja naftnih derivata i požara industrijskih objekata. "Od početka rata broj takvih emisija premašio je 67 milijuna tona. Za usporedbu, 2021. i 2020. iznosili su samo 2,2 milijuna tona godišnje", zabrinjavajuće su brojke.

Vojne akcije vrlo negativno utječu i na održivo upravljanje vodnim resursima. Tijekom 8 mjeseci rata uništeno je više od 500 objekata vodne infrastrukture, a količina izgubljene vode zbog oštećenja i razaranja brana i drugih hidrotehničkih objekata iznosi 742,2 milijuna kubičnih metara. 

Nažalost, i kada rat prestane, velik će problem predstavljati minirani teritorij budući da je još od 2014. pod minama 180 tisuća četvornih kilometara što je 30 posto cjelokupnog teritorija Ukrajine ili veličine dvije Austrije. Za potpuno razminiranje i čišćenje trebat će desetak godina. 

"Konkretno, poljoprivredna zemljišta su zagađena improviziranim streljivom, kazetnim granatama, protupješačkim i protutenkovskim minama", zaključuje Iurii Mykhailov.