Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hrvatska u EU
  • 26.04.2023. 17:00
  • Bruxelles

Deset godina od ulaska Hrvatske u EU - samo mijena stalna jest

Jučer je u Bruxellesu održana konferencija "Deset europskih godina hrvatske poljoprivrede - uspjesi, izazovi i prilike" koju je uz pomoć Hrvatske poljoprivredne komore organizirao ured eurozastupnika Karla Resslera

Foto: Vedran Stapić
  • 538
  • 79
  • 0

Prvih deset godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji obilježile su gotovo kontinuirane krize - od aneksije Krima, Brexita, pandemije koronavirusa pa sve do rata u Ukrajini. Domaća poljoprivreda bogatija je za jedno programsko razdoblje, koje je donijelo brojne investicije, ali i nedaće.

U tom duhu jučer je u Bruxellesu održana konferencija "Deset europskih godina hrvatske poljoprivrede - uspjesi, izazovi i prilike" koju je uz pomoć Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) organizirao ured eurozastupnika Karla Resslera. Događaju je prisustvovala i grupa predstavnika lokalne samouprave i proizvođača koji su tako u središtu EU administracije imali priliku pokazati svoje proizvode i poslovanje, ali i naučiti ponešto o ovdašnjoj administraciji. 

"Stoljećima je hrvatski narod živio na zemlji i od zemlje. Poljoprivreda je zato više od gospodarske aktivnosti - isprepletena je s poviješću i opstankom našeg naroda u svojoj domovini. Istodobno, ona je i danas sektor od strateškog značaja i za Hrvatsku i za Europu jer hrana postaje sve vrjedniji resurs", istaknuo je zastupnik Ressler obraćajući se skupu u Europskom parlamentu te dodao kako bi u današnje doba bez obzira na digitalizaciju, turizam i druge djelatnosti, bilo pogrešno zanemariti poljoprivredu. 

Atraktivna ruralna područja 

Deset je godina brzo proteklo. Članstvo Hrvatske u EU donijelo je mnoge prednosti, ali je pred nama i puno toga još za raditi. Jer, kako je rečeno, resurse naših ruralnih područja možemo koristiti bolje.

A ona čine 80% od ukupnog teritorija Europske unije, na kojima živi i radi 30% stanovništva EU.

"Procjenjuje se da je 30 milijuna Europljana zaposleno u sektoru poljoprivrede", iznijela je podatak Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju govoreći o trenutnom stanju te naglasila demografske izazove.

"Nije samo Hrvatska danas u problemu s iseljavanjem. Španjolska, Portugal, Finska, i druge zemlje imaju ozbiljne probleme s demografijom i opustjelim područjima."

Stoga se na razini Unije razmišlja o ideji osnivanja Europske agencije za demografiju, koja bi trebala skrbiti o informacijama te savjetovanjem vlada pojedinih država članica. 

"Vidjelo se za vrijeme kovida koliko su naša ruralna područja zapravo atraktivna", zaključila je Šuica.

Predstavljeni domaći proizvođači

Na događaju su se ukratko predstavili i domaći proizvođači.

Maslinar s Brača, Teo Šantić ispred OPG-a Kapja dvostruki je šampion manifestacije Oblica fest Postira za kvalitetu maslinovog ulja. Opisao je na šaljiv način izazove proizvodnje ulja u sustavu i ekološke proizvodnje i nacionalne oznake izvornosti. 

"Od kada smo uveli ovce u naš maslinik one su zamijenile trimer, što je bitno promijenilo naš pogled na proizvodnju ulja i zaštitu bilja", plastično je oslikao bračke tehnike uzgoja ove važne uljarice. 

Teo Šantić predstavio je svoju proizvodnju maslinovog ulja

I lička je proizvodnja mesa predstavila svoje adute. "Mi smo vrlo neobična zemlja. Kad nemamo uvjete radimo čuda, a s druge strane Bogom dane preduvjete ne koristimo dovoljno dobro", kazao je Mladen Kušeković, stočar eko predznaka koji na krškom krajoliku u okolici Udbine stvara unazad 15 godina. 

Kaže za sebe da je atipičan poljoprivrednik. Krenuli su od nule, a danas njegova farma broji 700-tinjak goveda uz zaokruženu proizvodnju i vlastiti plasman kroz brend NaturaBeef. Otkriva da trenutno imaju slatke brige, jer ne mogu proizvesti dovoljno u odnosu na to kolika je potražnja. 

"Danas smo u EU i koristimo njene blagodati", zadovoljno konstatira ovaj poduzetnik i otkriva da stoga bez problema svoje proizvode plasiraju i u susjednu Sloveniju. 

"Nedavno smo kupili grla iz Francuske koja su u Udbini bila unutar 24 sata", naglašava Kušeković dodajući da je to nekada radi uvoznih zahtjeva trajalo i po nekoliko tjedana. 

Uz masline i meso i domaće je povrće dobilo svojih 5 minuta u Bruxellesu. 

Mlada agronomka Ines Dundović predstavila je projekt Veggie koji je 2015. godine pokrenula zajedno s partnerom, Janom Marincem. Danas, sedam godina kasnije oni imaju niz proizvoda i respektabilnu proizvodnju povrća na 11 hektara zemljišta u općini Križ. Svježe povrće plasiraju u restorane, a dio i prerađuju što ih je navelo da otvore webshop, ali i zadružni dućan

"Želja mi je kao agronomki bila zasnovati proizvodnju u svom kraju, što smo koristeći potpore i ostvarili", s ponosom je poslovne rezultate izložila ova mlada poljoprivrednica.

Treba li nam uopće ZPP?

Po predstavljanju proizvođača skup je nastavljen u vidu panela kojim je vješto upravljala prva dama HPK Tajana Radić.

Na njemu su otvorene brojne aktualne teme, a Finac Pekka Pesonen, glavni tajnik europske asocijacije poljoprivrednika Copa-Cogeca plasirao je i prilično provokativno pitanje "treba li nam uopće zajednička poljoprivredna politika, ako se oko nekih tema jako teško možemo složiti", na što se očekivano razvila prilično dinamična rasprava.

Istaknuta je i važnost djelovanja na polju organiziranja proizvođača, u cilju jačeg utjecaja na lanac distribucije roba, odnosno puta hrane od polja do stola, s čime se složio i Nijemac Norbert Lins, predsjednik odbora za poljoprivredu EU parlamenta

Naglasio je Lins važnost ovih europskih politika u smislu jačanja prihoda domaćih proizvođača i njihove opstojnosti na tržištu i ruralnom prostoru.

A tržište treba i štititi.

Ohrabrujuće brojke hrvatske poljoprivrede

"Moramo raditi na postavljanju kriterija i standarda za sve one robe koje dolaze izvana na tlo Europe, poglavito onih sirovina kojih imamo u dovoljnim količinama", nadovezao se čelnik HPK Mladen Jakopović te potencirao rast ekološke proizvodnje kao posljedice pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

"Dobra je vijest da najveći dio ekoloških proizvoda završi preko granica ili u turizmu. To donekle govori i o financijskoj moći naših građana, ali i o karakteristikama naše ekonomije", rekao je te dodao da je najveći izazov ove vrste proizvodnje niska razina produktivnosti, što će zasigurno biti predmetom buduće rasprave. 

Hrvatska se zadnja pridružila EU i po produktivnosti je tek na 50% njenog prosjeka, no ministrica poljoprivrede Marija Vučković je iznijela ohrabrujuće brojke. "Od našeg ulaska u EU proizvodnja se povećala za 29%, a produktivnost narasla za 62%", precizirala je. 

Ne možemo biti zadovoljni deficitom u robnoj razmjeni, rekla je ministrica i navela da je izvoz domaće poljoprivrede brže rastao u odnosu na prosjek rasta ukupnog nacionalnog izvoza.

"Imamo 42 zaštićena proizvoda, a još 10 ih je u proceduri. U vinima imamo 18, a u jakim alkoholnim pićima još 6. Tu su proizvođači i znanstvenici napravili dobar posao. Sada valja nastaviti započeto, motivirati proizvođače da preuzmu oznake i raditi na tome i pored mjere 3", nabrojila je Vučković dio pokazatelja koji opisuju desetljeće Hrvatskog agrara u EU te istakla da trebamo stvarati više zdrave hrane za domaće, ali i europske potrošače.


Fotoprilog


Tagovi

Bruxelles Karlo Ressler ZPP Europska unija HPK Ines Dundović Mladen Kušeković Teo Šantić Europski parlament Hrvatska poljoprivreda Tatjana Radić Norbert Lins Pekka Pesonen Copa Cogeca


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P