Davorin Posavac: Tradicija Bjelovarskog sajma govori sama za sebe, ali trudit ćemo se biti još bolji

Iza nas je već 21. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu. Peti u nizu proljetnih koji je sa svojim timom organizirao direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac. Naime, na čelu najvećeg hrvatskog sajma je od studenoga 2013. godine, a kakvi su dojmovi, ali i planovi, otkrio nam je u kratkom razgovoru.

Imamo dojam da se vratio optimizam na sajam? Kako vi gledate na stvari?

Brojnost izlagača, zauzetost terena i dobra posjećenost sigurno je rezultirala dobrom sajamskom manifestacijom. Proljetni Bjelovarski sajam ima tradiciju dugu 21 godinu, što već samo po sebi dovoljno govori o veličini i ozbiljnosti. Bjelovarski je sajam i jedan od članica Eurascoa u kojem su trenutno 24 poljoprivredna sajma. Razmjenjujemo iskustva, gledamo kako to rade drugi uspješni sajmovi u Europi. S obzirom na to da je tržište otvoreno pa da imamo i zajedničke izlagače, koordiniramo se i za datume, da se ne preklapamo. Puno je aktivnosti da bi sajam funkcionirao ovako kako je danas. 

Stočarska izložba - priznanje veličine i ozbiljnosti

Bez sumnje, Bjelovar je prvo mjesto regije kad govorimo o sajmovanju u poljoprivredi. Uspjeli ste taktički razdvojiti proljetni i jesenski sajam. Koja je razlika?

Nama je uvijek drago kad to kaže netko drugi, no to smo imali priliku čuti i na otvorenju kad su nas pohvalili predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Moram reći da imamo povjerenje Ministarstva poljoprivrede i za Jesenski sajam - da organiziramo jesensku stočarsku izložbu. Stočarska izložba je perjanica. Privilegija je imati stočarsku izložbu, to je priznanje ministarstva vašoj veličini i ozbiljnosti.

Otvoren 21. proljetni međunarodni bjelovarski sajam!

K tome, ne možete ponavljati dvaput godišnje istu priču. Zato je proljetni sajam ispunjen mehanizacijom. Svi traktori su ovdje, sve što je potrebno našim poljoprivrednicima za sjetvu, sadni materijal, zaštitna sredstva, no tu je i sitnog alata koji ne koriste samo poljoprivrednici. Iz tog razloga Jesenski sajam ima svoje gabarite, ima i dužu tradiciju od 26 godina. Na njemu je izloženo obično 500-njak grla stoke, uvijek imamo sadnica, ali ono što moram reći je da imamo i sve više obrtničkih gospodarskih aktivnosti. Imamo radne strojeve, primjerice za građevinu, no bez obzira što ti strojevi nisu direktno za poljoprivrednike, određena poveznica s poljoprivredom postoji. Gradi se i u poljoprivredi.

Kakvi su planovi za budućnost? 

Nadam se da ćemo sami smoći snage za daljnje korake. U svakom slučaju radit ćemo na tome da se moderniziramo, vidjet ćemo kod ulaznica da imamo jednostavniju naplatu karata, vidjeti da li staviti nekakav displej gdje će se svi izlagači moći predstaviti. Nećemo sigurno imati ovakve papirnate kataloge nego će se putem pametnih telefona moći doći do nekih proizvođača, pronaći preko QR koda sve podatke o njemu. Na digitalizaciji moramo sigurno poraditi, a i dalje ostaje da moramo dorađivati naš izložbeni prostor, da ne kažem samo asfaltirati, uvesti vodu, struju jer nas to uvijek traže i tu se moramo popraviti. 

Povećana prodaja poljoprivredne mehanizacije 

Što kažu izlagači, gdje se nalaze u smislu povrata investicija? 

I sam ministar je rekao da su pokazatelji prodaje mehanizacije porasli ne 5, 10 već puno, puno više posto. Koriste se i sredstva EU fondova koja nisu bila dostupna i čim je neka takva mjera u pitanju, dolazimo do povećane prodaje poljoprivrednih strojeva. Radimo i ankete s našim posjetiteljima, dobijemo time povratnu informaciju što bi trebalo poboljšati. Osluškujemo bilo i izlagača i posjetitelja. Mladi smo tim, nema nas puno, ali želimo i dalje napredovati, a to nema kraja. To je borba. 

Agroklub vas prati posljednjih 10 godina, od svog osnutka, zapravo. Imate li kakvu poruku za naše čitatelje?

Zahvalio bih vam se na praćenju. Vi ste portal bez kojih poljoprivrednici danas ne bi mogli doći do kvalitetne informacije. Na svim ste važnijim događanjima i drago mi je da surađujemo. Nadam se da će vam i neka druga manifestacija, ako ih budemo radili, biti zanimljiva za popratiti.