Bez pomoći države sve nam je uzalud

Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla kao intelektualnog vlasništva ostvaruje se provođenjem odgovarajućeg postupka registracije oznake koju provodi za to nadležno tijelo. Osim definiranja zemljopisnog područja na koje se odnosi, pri zahtjevu za registraciju potrebno je i detaljno specificirati osobitu kvalitetu i svojstva koja proizlaze iz naznačenog podrijetla. U okviru predavanja na ocjeni kakvoće slavonskog kulena u osječkoj HGK, o toj je temi govorila i doc.dr.sc. Jelena Đugum, voditeljica službe za označavanje kvalitete proizvoda. Osnovni je zaključak da bilo kakva zaštita je uvijek dobro došla, posebice nakon našeg ulaska u Europsku uniju. No, brojni slušatelji predavanja su istakli i da je sve za badava ako ne bude zemlja osigurala uvjete za svinjogojsku proizvodnji, a time i proizvodnju kulena na čijem primjeru je dr. Đugum i prikazala ovu tematiku. Osim toga nije moguće očekivati da će oni koji su majstori u hranidbi svinja biti i odlični majstori kulena, a i da će vrhunski mesari i proizvođači kulena biti dobri trgovci. Tko će naše kulene prodavati u Europi, sa znakom ili bez njega, veliko je pitanje.

Zaštita zemljopisnih oznaka podrijetla i oznaka izvornosti u Hrvatskoj propisana je Zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, te Zakonom o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Postupke za zaštitu zemljopisnih oznaka podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode (hranu), vina i jaka alkoholna pića provodi Ministarstvo poljoprivrede u skladu sa Zakonom o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i Zakonom o vinu te odgovarajućim provedbenim propisima.
Za ostale proizvode i usluge postupak u skladu sa Zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga i Pravilnikom o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo

Što su Oznke zemljopisnog podrijetla i izvornost

Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv zemljopisnog područja ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja, te da posjeduje određenu kvalitetu i svojstva koja se pripisuju tom podrijetlu. Oznaka izvornosti je specifičniji oblik zaštite, te obavezno podrazumijeva bitni ili isključivi utjecaj posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i iz toga proizašlu osobitu kvalitetu i svojstva proizvoda ili usluga. Kod oznaka izvornosti u pravilu se zahtijeva da se proizvodnja, priprema i obrada proizvoda i usluga u cijelosti odvija u naznačenom području.

Oznakom izvornosti mogu se, osim naziva zemljopisnih područja ili znakova koji ukazuju da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja, štititi i tradicionalni zemljopisni i ne zemljopisni nazivi koji se koriste za označavanje proizvoda ili usluga koji potječu iz neke regije ili mjesta, ako udovoljavaju propisanim uvjetima. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti štite se kao intelektualno vlasništvo kako bi se spriječila njihova zloupotreba ili neovlaštena upotreba, budući da one doprinose većoj tržišnoj vrijednosti proizvoda i usluga koja odgovara njihovim posebnim svojstvima i time stečenom ugledu.

Učinkovit sustav zaštite ovih oznaka koristi i potrošačima te širokoj javnosti, promicanjem poštenog tržišnog natjecanja i dobrih poslovnih običaja. Zaštita ovih oznaka pomaže i gospodarski razvoj, posebice ruralnih područja, zadržavanjem radno sposobnog stanovništva i poticanjem obiteljskih gospodarstava u tim područjima, te očuvanjem i razvojem specifične ili tradicionalne proizvodnje i usluga. Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla kao intelektualnog vlasništva ostvaruje se provođenjem odgovarajućeg postupka registracije oznake koju provodi za to nadležno tijelo. Jednom registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu zajednički koristiti svi proizvođači iz naznačenog područja, koji zadovoljavaju propisane uvjete. U pravilu se zahtijeva i registracija korisnika oznake kod odgovarajućeg nadležnog tijela, stoji u uputama na internetu. I to je sve lijepo rečeno. No, Jelena Đogun priznala je da je i velika mana u Hrvatskoj birokraciji jer se radi o doista dugim postupcima.

Za razliku od ostalih oblika intelektualnog vlasništva kao što su patent, žig i industrijski dizajn, nacionalni sustavi prava koji reguliraju ovo područja mogu se znatno razlikovati od države do države. Na proizvodima se oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti često koristiti uz znak ili logotip proizvođača (koji može biti zaštićen žigom), kako bi se istovremeno naglasio individualni karakter i zajednička osobina pripadnosti proizvoda.

Autohtoni prehrambeni proizvodi spadaju u višu cjenovnu kategoriju jer sadržavaju dodatnu vrijednost te pridonose povećanju dohotka proizvođača.Njihova zaštita pridonosi stvaranju identiteta i prepoznatljivosti regije ili zemlje iz koje potječu. Proizvodi s jednom od zaštićenih oznaka zaštićeni su od svake zlouporabe, oponašanja ili uporabe neovlaštenih korisnika tih oznaka, u jednom svom tekstu istakao je dr. Miroslav Božić, nekadašnji pomoćnik Ministra poljoprivrede inače veliki poznavatelj europskog tržišta. Te oznake doprinose komercijalnoj vrijednosti proizvoda ili usluge i povećava mogućnost prodaje po višim cijenama koje odgovaraju njihovim posebnim svojstvima i ugledu na tržištu. Istovremeno, prenose kulturni identitet regije iz koje proizvod potječe, znanje proizvođača i prirodne izvore, stvarajući pri tome jedinstven identitet proizvoda.

Neminovno je udruživanje i zajednički nastup na tržištu

Ovakav sustav zaštite potiče proizvođače takvih proizvoda na udruživanje i zajednički nastup na tržištu, a nakon provedenog postupka zaštite na nacionalnoj razini postoji i mogućnost zaštite tih proizvoda na razini EU.

«Oznaka tradicionalni ugled hrane» ponuđena je proizvodima čija specifičnost ne proizlazi iz zemljopisnog područja, već iz njihovog načina proizvodnje. Ovaj način zaštite dostupan je proizvodima koji su proizvedeni od tradicionalnih materijala ili imaju karakterističan način pripreme ili prerade.

Registrirati se mogu svi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi namijenjeni ljudskoj konzumaciji, izuzev prirodnih mineralnih i izvorskih voda, jakih alkoholnih pića, vina, voćnih vina i dr. proizvoda od grožna i vina, osim vinskog octa. Registriraju se oznake, odnosno nazivi prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnim karakteristikama koje proizlaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade te podneblja iz kojega dolaze.

Na razini Europske Unije od 1992. do danas zaštićeno je 772 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao što su sir Roquefort (Francuska), pivo Bayerisches Bier (Njemačka), pršut Prosciutto Toscano (Italija), svinjetina Porc de Normandie (Francuska), med Miel del Granada (Španjolska), maslinovo ulje Samos (Grčka), naranče Arancia rossa di Sicilia (Italija), te još mnogi drugi.

U Hrvatskoj trenutno ima devet registriranih autohtonih prehrambenih proizvoda. To su: istarski i drniški pršut, torkul za maslinovo ulje, cetinski sir, paški baškotin, dingač, paški sir, slavonski domaći kulen i stara slavonska šljivovica. Ovi proizvodi su registrirani kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, a prema novim propisima, trebaju obnoviti registraciju do kraja 2008. kako bi se potom otvorila mogućnost njihove zaštite na razini EU.

Zahtjev za registraciju bilo kojom od triju navedenih oznaka za pojedini poljoprivredni ili prehrambeni proizvod u Republici Hrvatskoj, pa tako i u EU može podnijeti grupa proizvođača ili prerađivača toga proizvoda. Pod "grupom" se podrazumijeva svako udruženje proizvođača ili prerađivača određenog prehrambenog proizvoda, bez obzira na pravni status koji ima to udruženje. U slučaju da se neki proizvođač želi naknadno uključiti u zaštićenu kategoriju on će također imati mogućnost koristiti pripadajuću oznaku, ako zadovolji sve propisane uvjete i standarde iz specifikacije proizvoda.

Ako država ne bude pružala potporu udrugama proizvođača koji žele registrirati proizvod oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicije ili izvornosti kroz programe marketinške potpore, potpore ruralnom razvoju, te operativnim programima potpore sav trud će nam biti uzaludan

Autor: Damir RUKOVANJSKI