Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klaster poljomehanizacije
  • 31.12.2014. 18:00

Beneficije članstva u Klasteru poljomehanizacije!

Zašto se učlaniti u Klaster? Koje su obveze članica? Na kojim projektima radi Klaster? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja donosimo vam u intervjuu sa mr.sc. Željkom Erkapićem, predsjednikom Klastera poljomehanizacije!

  • 692
  • 28
  • 0

Strukturiranje i organiziranje Klastera poljomehanizacije započelo je krajem 2006. godine u okrilju Hrvatske udruge poslodavaca, Nacionalnog centra za klastere (HUP NCK). Inicijalna sredstva koja su omogućila realizaciju te inicijative bila su sredstva EU kroz projekt CEE Cluster Network, zatim sredstva MINGORP-a (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva) te sredstva regionalne i lokalne zajednice, odnosno sredstva Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Do srpnja 2009. godine Klaster djeluje i razvija se pod imenom 'Hrvatski klaster poljomehanizacije' unutar HUP NCK, a nakon 14. srpnja 2009. godine, kada je registriran na Trgovačkom sudu u Osijeku, rad nastavlja kao Klaster poljomehanizacije d.o.o.

Tvrtke osnivači Klastera poljomehanizacije su jednako pravni udjeličari svaki s 1/8 udjela:

Osim navedenih tvrtki koje su jednakopravni udjeličari (vlasnici) Klastera poljomehanizacije d.o.o. kao članovi i pridruženi članovi Klastera su i dodatnih 11 tvrtki i 2 znanstvene institucije (Ekonomski fakultet Osijek i Poljoprivredni fakultet Osijek), kao i Tera Tehnopolis - Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku, tako da Klaster kroz ugovore o trajnom konzorciju, kao i kroz ugovore o poslovnoj suradnji u ovom trenutku ukupno broji 23 članice.

U Klasteru najveći proizvođači poljomehanizacije u RH

Pored svega rečenog potrebno je istaknuti da je u ovom trenutku Klaster poljomehanizacije organiziran kao industrijski klaster te da okuplja najistaknutije proizvođače poljoprivredne mehanizacije u RH. Naravno da po svojoj prirodi Klaster kao interesno udruženje ima za cilj okupiti što veći broj članica koje mogu kroz sudjelovanje i članstvo u klasteru bolje iskoristiti svoje radne potencijale i povećati svoju tržišnu vidljivost te na taj način i participirati u povećanju tržišnog udjela. Razlozi zbog kojih je osnovan Klaster poljomehanizacije mogu se definirati u jednoj riječi, a to je povećanje konkurentnosti članica, a aktivnosti koje je Klaster poljomehanizacije odredio kao svoje prioritete u provođenju i ostvarenju navedenog cilja mogu se svrstati na slijedeći način:

  1. Aktivnosti Klastera poljomehanizacije usmjerene prema efikasnosti i tržišnoj učinkovitosti članica KPM-a
  2. Aktivnosti izgradnje Klastera poljomehanizacije usmjerene prema poboljšanju unutarnjih procesa KPM-a i njegovih članica
  3. Edukacija članica KPM-a: seminari, tematska predavanja, radionice
  4. Aktivnosti KPM-a u smjeru internacionalizacije i međunarodne suradnje

O radu Klastera poljomehanizacije razgovorali smo sa predsjednikom KPM, mr.sc. Željkom Erkapićem, koji nam je odgovorio na nekoliko pitanja i dao bliži uvid u djelovanje samog KPM.

Je li se, i što, promijenilo ulaskom Hrvatske u EU?

Sigurno je da su se stvari ulaskom RH u EU promijenile. Drugo je pitanje koliko su velika naša očekivanja i koliko su moguće prilike iskorištene. Na tako postavljena pitanja moguće je dugo raspravljati, no činjenica je da smo mi sada formalno-pravno punopravna članica EU i da se u toj zajednici jednakih šansi moramo izboriti za svoje mjesto, govoreći u ekonomskom smislu, to znači isključivo svojom boljom konkurentnošću, što podrazumijeva naravno niz parametara, poput kvalitete proizvoda i usluga, cijene, stvaranja inovativnih proizvoda potrebnih tržištu, poštivanja ugovorenih rokova isporuke i slično.

Zašto se učlaniti u Klaster? Koje pogodnosti ima tvrtka, članica Klastera?

Članom klastera, udruge, zadruge ili bilo kakvog drugog udruženja, trebale bi postati samo one tvrtke koje svojim aktivnim sudjelovanjem žele pridonijeti zajedničkom rastu i razvoju svih članova. Jedino će na taj način ostvariti pozitivan učinak i na svoj rast i razvoj. Razlozi zbog kojih je svrsishodno participirati u Klasteru poljomehanizacije su mnogobrojni, no ako klaster shvatimo prije svega kao mjesto susreta radi ostvarenja zajedničkih ciljeva, onda je u potpunosti jasno da su razlozi i ciljevi različiti i da se oni u radu klastera mijenjaju i nadopunjavaju. Neki od razloga i pogodnosti koje članice imaju ili mogu imati od članstva su slijedeće:

  • sudjelovanje u razvoju inovativnih, visokokvalitetnih i specijaliziranih proizvoda poljoprivredne mehanizacije i opreme
  • zajednički nastup na tržištu te korištenje zajedničkih kanala distribucije
  • svoje poslovanje učiniti vidljivijim u nacionalnim, ali i internacionalnim okvirima
  • umrežavanje s poduzećima u branšama srodnoj onoj u kojoj djeluju
  • bolja pregovaračka pozicija prema dobavljačima materijala
  • bolja dostupnost različitih poslovnih informacija i edukacije
  • nastupanje na velikim međunarodnim specijaliziranim sajmovima, uz manje troškove
  • sudjelovanje u različitim projektima, kao i u EU projektima

Koje su obveze tvrtke, članice Klastera?

Prije svega treba istaknuti da je potrebno osigurati održivo financiranje klastera. U vremenu, sada već dugogodišnje krize u RH, moram reći da to nije nimalo lako niti jednostavno. Kada spominjemo izvore financiranja klastera onda su to prije svega članarine, sudjelovanje u projektima koji se financiraju kroz Ministarstvo poduzetništva, kao i sudjelovanje u EU projektima. Također rad klastera može sufinancirati i lokalna zajednica, tu prije svega mislim na županije i gradove, naravno u okviru svojih proračunskih mogućnosti. Dakle, ono što bi mogli nazvati obvezom svake članice Klastera u financijskom smislu, to je svakako plaćanje članarine. No, plaćanje članarine nije puka financijska obveza, već je to "ulaznica" za sudjelovanje i konzumiranje svih mogućih benefita koji se ostvaruju za članice klastera, kroz projekte koje klaster generira i provodi. Ako govorimo o obvezi sudjelovanja članice u projektima, onda moram naglasiti da svaka članica ne mora sudjelovati u svakom projektu. Drugim riječima, sudjelovat će u onim projektima u kojima vidi svoj interes, no kada je u projektu onda mora i izvršavati svoje projektne obveze, kako bi u konačnici ostvarila i polučila očekivane koristi iz sudjelovanja u projektu.

Što smatrate potrebnim promijeniti, koje pogodnosti uvesti kako bi domaći proizvođači lakše došli do novih, suvremenih poljoprivrednih strojeva?

Poznata je uzrečica da je dobra organizacija pola učinjenog posla. To znači da u tom dijelu leže mnoge neiskorištene mogućnosti za moguća poboljšanja. Ranijom lošom politikom uništeno je zadrugarstvo kao oblik racionalnog i ekonomičnog gospodarenja i suradnje u poljoprivrednoj proizvodnji. Na sreću, u novije vrijeme zadruge i zadrugarstvo ponovo dobivaju na značaju tako da vjerujem da će u dogledno vrijeme zadrugarstvo doći do punog izražaja i da će bitno popraviti i racionalizirati poljoprivrednu proizvodnju u cjelini pa tako i dostupnost suvremenih poljoprivrednih strojeva. Činjenica je da ima slučajeva neracionalnih kupovina različitih poljoprivrednih strojeva, koji nisu iskorišteni u dovoljnoj mjeri, a isto tako s druge strane uporaba već zastarjelih, gotovo otpisanih, i manje učinkovitih poljoprivrednih strojeva. U tom dijelu svakako su moguća značajna poboljšanja te bi poljoprivredna mehanizacija kao bitni čimbenik uspješne poljoprivrede značajno doprinijela učinkovitosti i povećanju proizvodnje. Naravno, uvijek je moguće govoriti i o boljim uvjetima kreditiranja kupovine mehanizacije, no ono što sigurno predstoji je niz mjera i reformi koje je Ministarstvo poljoprivrede donijelo, u funkciji revitalizacije domaće poljoprivredne proizvodnje kako bi ju učinili ekonomski isplativom i konkurentnom, za što objektivni uvjeti postoje.

Treba li uz nove strojeve i obuka poljoprivrednika?

Svaki stroj ima svoje tehničke mogućnosti i prije uporabe stroja dobro je i potrebno je upoznati se s njima. Današnji moderni poljoprivredni strojevi sadržavaju niz suvremenih tehničkih rješenja i za njihovu optimalnu učinkovitost potrebno je dobro proučiti tehničke upute za rukovanje strojem, a za one najsloženije strojeve, koji su u svojoj naravi multifunkcionalni, i s mnogo suvremenih tehničkih rješenja (elektronike), svakako da i praktična obuka poljoprivrednika je dobrodošla.

Na kojim se projektima trenutno radi? Što je ostvareno u proteklom razdoblju?

Klaster poljomehanizacije se svake godine prijavljuje na natječaj Ministarstva poduzetništva za sufinanciranje projekata koji su u sklopu Poduzetničkog impulsa. Prijavljenim projektima na Poduzetničkom impulsu 2014. Klaster je osigurao svojim članicama 499.939,98 kn.
Realizacijom ovih projekata Klaster poljomehanizacije povećava svoju vidljivost sudjelovanjem na specijaliziranim međunarodnim sajmovima poljoprivredne mehanizacije i klasterskim konferencijama, što će značajno doprinijeti internacionalizaciji poslovanja. Dio tih sredstava utrošen je na sudjelovanje na jednom od najvažnijih međunarodnih specijaliziranih sajmova poljoprivredne mehanizacije EIMA 2014. u Bologni u Italiji, u studenom ove godine, što je bio vrlo zahtjevan i skup projekt.

Također je nominiran projekt nabave nekoliko programskih paketa SolidWorks Professional 2014. kojim bi se na bolji način međusobno umrežile članice i učinile kompatibilnijim. Tim programom se ubrzava proces proizvodnje značajnim skraćenjem potrebnog vremena za dizajniranje, racionalizira se količina utrošenog proizvodnog materijala jer se preciznim izračunavanjem iskoristivosti smanjuje otpad, a proizvod se u potpunosti može izrađivati prema željama kupca. U planu je i nekoliko edukacija za članice Klastera koje se odnose na poboljšanje znanja srednjeg i vrhunskog menadžmenta u segmentu pregovaračkih vještina u B2B prodaji, komunikacijskih i prezentacijskih vještina, strateškog planiranja i upravljanja, internet marketinga i slično.

Kolika je uloga Klastera za dobivanje sredstava iz EU fondova?

Kao što je poznato, tek od sredine 2013. godine smo punopravna članica EU i u tom trenutku su se otvorile puno šire mogućnosti za sudjelovanje u natječajima kroz fondove EU. Već na samom početku strukturiranja Klastera poljomehanizacije unutar HUP NCK dobivena su sredstva na natječaju Europske komisije kroz projekt Pro Inno Europe CEE Network, sredstva u iznosu oko 140.000 eura za organiziranje klastera kroz ranije pokrenutih pet klasterskih inicijativa, od kojih je Klaster poljomehanizacije bio jedna od pet inicijativa. Za povlačenje sredstava iz EU potrebno je zadovoljiti niz administrativnih i tehničkih preduvjeta. Tijekom 2013. godine kroz projekt "Program razvoja klastera" za koji je od EU kroz MINGO na natječaju dobiveno 2 milijuna eura za cjeloviti program edukacije, organiziranja i registriranja 12 Hrvatskih klastera konkurentnosti (HKK) organiziranih po sektorskom principu. Tako je Klaster poljomehanizacije kroz navedeni projekt jedan od osnivača dva HKK, a klaster menadžer je i član Upravnog odbora i to automobilskog sektora i prehrambeno prerađivačkog sektora. Možda i dodatno objašnjenje zašto je u ta dva sektora Klaster poljomehanizacije uključen, no mehanizacija je integralni dio svake poljoprivredne proizvodnje, a činjenica je da upravo Klaster poljomehanizacije proizvodi kompletno vozilo, a to je traktor. Projekti koji se na nacionalnom nivou budu nominirali za sredstva EU fondova kroz Hrvatske klastere konkurentnosti, biti će usmjerena na strateško poboljšanje uvjeta primarnih sektora koje je RH determinirala kao sektore od nacionalnog značaja, a nominirani su projekti poput osnivanja centara izvrsnosti i centara kompetencija, koji bi doprinijeli učinkovitijem ostvarenju "Triple Helix" koncepta, što znači sinergijskom učinku realnog proizvođačkog sektora, znanosti i inovacija te administrativnog okvira kroz lokalnu i nacionalnu upravu.

Surađujete li sa sličnim klasterima u Europi?

Mreža klastera u Europi vrlo je raširena i suradnja među njima je vrlo dinamična kroz različite vrste projekata, od klasterskih konferencija, edukacijskih projekata do suradnje na različitim tematskim projektima. Klaster poljomehanizacije često je pozivan na sudjelovanje na različitim vrstama klasterskih konferencija koje su u danom trenutku tretirale aktualnu klastersku problematiku pa je tako Klaster poljomehanizacije sudjelovao u aktivnoj ulozi govornika na European Cluster Conference (Europskoj konferenciji o klasterima) u Brusselu na temu održivog financiranja klastera, a ove godine menadžer Klastera poljomehanizacije prezentirao je mogućnosti Klastera na Balkan and Black sea cluster conference u Tekirdagu u Turskoj.

Klaster poljomehanizacije je surađivao u proteklom vremenu na nekoliko međunarodnih projekata tako je na primjer sudjelovao na benchmarking projektu sa španjolskim klasterom poljomehanizacije FEMAC, koji je prošle godine izabran za najbolji klaster u Europi. Klaster poljomehanizacije također je 2011. godine proglašen na XV. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu u Šibeniku od Vlade RH, Ministarstva gospodarstva, najboljim klasterom u RH, a klaster menadžer je proglašen najuspješnijim klaster menadžerom u RH. Također, Klaster poljomehanizacije je s uspjehom tijekom prošle godine završio certifikaciju kroz Cluster Benchmarking proces provođen od strane European Secretariat for Cluster Analysis (ESCA) za dobivanje "Bronze Label'' certifikata u projektu Europske Unije "Cluster Excellence", što Klasteru poljomehanizacije dodatno omogućuje veću vidljivost i prepoznatljivost te bolje pozicioniranje i vrednovanje u daljnjem EU povezivanju, kao i sudjelovanju u različitim EU projektima i EU fondovima. Pored navedenog istaknuo bih suradnju s jednim od najbolje organiziranih klastera u Europi, Clusterland GmbH iz Linza u Austriji, i Kućom klastera iz Niša.

Posljednje tri godine Klaster poljomehanizacije je pozivan i na gospodarski forum o poljoprivredi između zemalja Centralne i Istočne Europe i Kine, koji se održava u gradu Hefei, u kineskoj provinciji Anhui, gdje sudjeluje i do 200 sudionika iz petnaestak europskih zemalja i Kine. Klaster se na forumu predstavio svojim proizvodnim mogućnostima i uspostavio je kontakte s nekoliko kineskih tvrtki, između ostalih i sa njihovim najvećim i najznačajnijim proizvođačem poljoprivredne mehanizacije, korporacijom Cherry, koja pored priključne mehanizacije, traktora i kombajna, proizvodi i građevinske strojeve i automobile. S njihovim predstavnicima susreli smo se na najvećem i najznačajnijem svjetskom sajmu poljoprivredne mehanizacije Agritechnica 2013 u Hannoveru, usput rečeno na kojem je Klaster poljomehanizacije već po drugi put izlagao na vlastitom izložbenom prostoru, gdje smo razgovarali o modalitetima moguće proizvodne kooperacije kao i trgovačkim odnosima. U kojem pravcu će se suradnja nastaviti ostaje da se vidi i dogovori u narednom razdoblju.

Vaš komentar na godinu iza nas?

Opći je utisak da RH nije dovoljno spremna ušla u EU po pitanju korištenja EU fondova. Najviše se očekivalo ostvarenje izravne koristi upravo od povlačenja financijskih sredstava iz fondova, koja sredstva su postala vrlo izdašna u odnosu na ranije razdoblje prije ulaska u EU. Mjerenje mogućeg ostvarenja i stvarnog povlačenja sredstava, odnosno financijskog učinka, nije zadovoljavajuće i zakazalo se na svim razinama dobre pripreme za korištenje sredstava iz EU fondova. Korištenje EU fondova je strogo kontroliran proces koji mora imati cijeli niz uredno donesenih dokumenata, od različitih nacionalnih strategija do financijskih rješenja za kreditiranje potrebnih sredstava za predfinanciranje i sufinanciranje EU projekata, izobrazbe stručnjaka za provedbu projekata (projekt menadžera) pa do konačno dobro osmišljenih projekata, kako infrastrukturne naravi tako i onih iz gospodarske sfere. Želim vjerovati da će se još uvijek potrebna zakonska regulativa i dokumenti donijeti do kraja godine, te iznaći prava financijska kreditna rješenja kao preduvjet korištenja fondova i da će iduća godina biti puno bolja u povlačenju raspoloživih sredstava iz EU fondova te da će naša ekonomija konačno izaći iz ove šestogodišnje recesije od koje smo već svi umorni i deprimirani i da će pozitivni trendovi unijeti u cijelo društvo toliko potreban novi optimizam i polet.


Tagovi

Klaster poljomehanizacije Željko Erkapić Poljomehanizacija Traktori EU projekti Zadrugarstvo Kreditiranje


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]