Baze podataka o proizvođačkim cijenama na razini EU stale bi na kraj dampingu?

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović održali su u ponedjeljak u Kući Europe u Zagrebu konferenciju za novinare o novoj EU strategiji "Od polja do stola". Strategiji koja je temelj Zelenog plana EU, koji pred poljoprivrednike stavlja niz okolišnih izazova u proizvodnji hrane u narednih deset, odnosno 30 godina. 

"Način na koji proizvodimo i trošimo hranu će se kroz sljedećih desetak godina značajno promijeniti. Proizvodnja, prerada, pakiranje prijevoz i prodaja prehrambenih proizvoda snažno utječe na okoliš, a kako bi osigurali da naši temeljni reursi – tlo, voda  i zrak, ostanu plodni, zdravi i čisti, potreban je prelazak na održivi način proizvodnje hrane duž cijelog proizvodnog lanaca", kazala je Borzan, koja će kao parlamentarna izvjestiteljica eurosocijalista, imati ključnu ulogu u provedbi strategije.

Borba za lokalno uzgojene proizvode

Kako se čulo, plan je do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem. Kako bi se potaknuo prelazak na održivu proizvodnju i potrošnju, strategija predviđa izmjene dvadesetak europskih zakona i propisa, poput onih o pakiranju i označavanju hrane, poreznoj politici, poticajima, poljoprivrednim alatima, većim ovlastima OLAF-a te reviziju tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode.

"Moj cilj je da ovom reformom profitiraju svi uključeni, potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću, proizvođači ekonomski, a priroda ekološki. Borit ću se za snažno promicanje lokalno uzgojenih proizvoda, jer je najodrživija i najhranjivija ona hrana koja prijeđe najkraći put od polja do stola. To nas je naučila i ova korona kriza, koja nam je pokazala da put hrane, uz njezinu samodostatnost, treba biti što kraći", istaknula je Borzan.

Uz to, drži da hrvatske poljoprivednike treba učinkovito štititi od uvoza proizvoda koji nisu sukladni s europskim standardima, bilo sadašnjim ili budućim. Europarlamentarka je obećala da se cjelovita reforma agrara u EU neće provoditi istim tempom u svim zemljama Unije, već će ritam promjena biti malo blaži za one zemlje koji su na nižem stupnju razvijenosti.

Kako će izgledati porcija ćevapa nakon uvođenja strategije Od farme do vilice?

Jakopović je kazao da u zadnjih pet godina RH bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto. Vrijednost u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko pet milijardi kuna (2012. – 20,91 milijardi kuna, a 2019. – 17 milijardi kuna).

U zadnjih pet godina RH bilježi pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto

Negativna vanjsko-trgovinska bilanca iznosi 37% (2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. čak 1,4 milijardi eura). Posebice se negativna bilanca osjeti u sektoru stočarstva (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, i jaja), a prema zadnjim podacima iz Eurostata vidljivo je kako su najviše pogođeni osjetljivi sektori poput govedarstva. U padu je broj goveda za 8,2%, te broj krava 9,3%.

Borit ću se za snažno promicanje lokalno uzgojenih proizvoda, jer je najodrživija i najhranjivija ona hrana koja prijeđe najkraći put od polja do stola, kazala je Borzan.

Poljoprivreda RH, u kumulativnom iskazu, smanjila je ukupno ostvareni BDP. Sve je to rezultiralo agresivnom depopulacijom ruralnih područja od 10 posto. Iz tog razloga HPK apelira kako je tijekom primjene strategija izuzetno važno uzeti u obzir dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem.

Jakopović drži da za razliku od drugih EU zemalja, Hrvatska neće imati problema s ispunjenjem ekoloških standarda jer je već sada više od 50 posto zemlje pod Natura područjima, a i GMO smo free zemlja. Međutim, pretjeran jeftin uvoz, a slaba potrošačka snaga, dovodi do toga da se samo do 1,5 posto domaćih ekoloških proizvoda i proda na domaćem tržištu, a većina ih se izveze. "Tu je i zabrinjavajući pad proizvodnje u gotovo svim sektorima", kazao je  on.

HPK traži utvrđivanje proizvođačkih cijena u svim EU zemljama

HPK zbog svih problema u hrvatskoj i novih smjerova u EU poljoprivredi, uz lagano smanjenje proračuna, želi pokrenuti inicijativu da se i u Europskom parlamentu pokrene inicijativa kako bi se izradile baze podataka o proizvođačkim cijenama u svim državama EU, za sve važnije poljoprivredne proizvodnje, Na ovaj bi se način u svakom trenutku moglo utvrditi koji proizvodi dolaze na tržišta i stavljaju se na policu po dampinškim cijenama, odnosno cijenama koje su niže ispod proizvođačke u pojedinim državama, kada se uključe svi troškovi.

"Ovakva baza podataka bila bi dobar temelj za iskreno i bolje provođenje zakona o nepoštenim trgovačkim praksama i davalo lakši uvid tko narušava tržište. Dakle, bez 'šumova u kanalu', zaključio je Jakopović.