Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ribarska flota
  • 11.02.2022. 09:00

Baranović: Plovimo na ribarskim "grobljima" iz 40-ih godina prošlog stoljeća

Kroz nove mjere u Operativnom programu bi se financiralo uvođenje ribe u prehranu školske i vrtićke djece, sufinancirala izgradnja tvornice za riblju hranu i za preradu ribljeg otpada, čulo se na tematskoj sjednici Odbora za poljoprvredu u Hrvatskom saboru.

Foto: Boris Stanić
  • 541
  • 60
  • 0

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je tematsku sjednicu, inače 49. po redu, posvećenu hrvatskom ribarstvu, u prvom redu onome na Jadranskom moru, ali i stanju u akvakulturi i slatkovodnom ribarstvu, na kojoj su se koplja lomila oko starosti ribarske flote, kao i smanjenju izlova, uslijed zahtjeva EU-a, zbog pojačanih zelenih ambicija u zaštiti staništa i okoliša.

''Nove europske ribarske mjere definirane Uredbom o uspostavi fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu iz srpnja prošle godine potvrda su izloženosti ovog sektora klimatskim promjenama i potrebe iznalaženja načina za što održivije gospodarenje ribljim staništima i resursima kako bismo ih u budućnosti mogli koristiti'', uvodno je rekla predsjednica Odbora Marijana Petir.

Ugrožene sve vrste u Jadranu!  

Podsjetila je na procjene stručnjaka koje govore o mogućem porastu temperature Jadranskog mora od 1,6 –2,4° C do 2070. godine, što će utjecati na migraciju morskih organizama, posebice škampa i oslića u dublje vode i povećati broj stranih invazivnih vrsta.  Također, upozorila je da su sve riblje vrste u Jadranu u stanju prekomjernog izlova, te da dodatni problem predstavlja starost ribolovne flote, pa je transformacija tog sektora nužnost, a mjerama iz Operativnog programa ribarstva za razdoblje od 2021 – 2027. treba poticati održivost i generacijsku obnovu.

Petir je pozitivnom ocijenila mjeru Vlade o zamrzavanju cijene plavog dizela te je izrazila očekivanje da resorno Ministarstvo reagira s financijskom pomoći kako bi se ublažio udar na ribare uzrokovan porastom cijene energenata. Uz navedeno je podsjetila kako Hrvatska, s 20 kg potrošnje ribe po glavi stanovnika, što je porast, još uvijek nije dosegnula europski prosjek od 24 kg te da unatoč činjenici da njezina cijena nije rasla, ona je većini građana i dalje preskupa.

Državni tajnik Šime Mršić rekao je kako su ribolovni resursi na Mediteranu, odnosno Jadranu, dovedeni do granice neodrživosti zbog prelova koji se odvijao desetljećima, pa sada štetu trpe sve flote, a sama obnova stokova je višegodišnji proces. U tom smislu podsjetio je na primjer uspješnog upravljanja u Jabučnoj kotlini, u kojoj je vidljiv proces oporavka stokova. Kroz 36 mjera iz važećeg Operativnog programa odobreno je preko 3.000 projekata, ugovorenost je na razini od 90 posto, a isplaćenost na razini od 50 posto. Kroz razne mjere pomoći Vlada osigurala je više od 200 milijuna kuna za taj sektor.

Pomoć od 50 milijuna kuna

Mršić je najavio i uvođenje novih mjera u Operativnom programu kojima bi se financiralo uvođenje proizvoda ribarstva i akvakulture u prehranu školske i vrtićke djece, sufinanciranje izgradnje tvornica za riblju hranu i tvornica za preradu ribljeg otpada i nusproizvoda. Ovaj program prošao je konzultacije s Europskom komisijom, očekuje se službeno podnošenje Programa Europskoj komisiji na usvajanje nakon službenog podnošenja Sporazuma o partnerstvu. Ministarstvo će od Komisije zatražiti odobrenje za isplatu interventne pomoći hrvatskih ribarima iz državnog proračuna s iznosom od 50 milijuna kuna.

Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo predstavio je glavne karakteristike hrvatskog ribarskog sektora i ključna ulaganja koja se planiraju za naredno programsko razdoblje.

Interventna pomoć u iznosu od 50 milijuna kuna (Foto: Marinko Petković)

Priobalni ribolov čini 86 posto flote, dva posto iskrcaja i 15 posto vrijednosti s ukupno 9,3 milijuna eura ukupne vrijednosti iskrcaja u 2020. godini. Kočarski ribolov obavlja se u skladu s Višegodišnjim planom upravljanja za demerzalne vrste u Jadranu prema kojemu teret smanjenja snose flote odgovornije za stanje resursa. Temeljem istoga, hrvatskoj floti određeno je smanjenje od 3,6posto, talijanskoj 9,4 posto, a albanskoj 2,8 posto. Za plivičarski ribolov GFCM višegodišnji plan upravljanja usvojen je 2021. godine, a istim je uvažen hrvatski zahtjev za postupnim smanjenjem  i fleksibilnošću za mješovite ulove, kao i maksimalno godišnje smanjenje od 10 posto u narednom periodu. Mišura je rekao kako je primjetan trend rasta količine i vrijednosti u sektoru akvakulture, a Nacionalnim planom razvoja akvakulture  kao ključni ciljevi identificirani su  povećanje proizvodnje i jačanje sektora akvakulture, te obnova ruralnog i obalnog gospodarstva.

U 30 godina samo jedan ozbiljan flotni program?

U raspravi je vanjski član Odbora za poljoprivredu, Petar Baranović upozorio kako je dio brodova u ribarskoj floti stariji od 70 godina, te kako je zbog osiguranja standarda i sigurnosti na brodovima nužno osigurati potporu za osuvremenjivanja plovila, kao i za nabavku novih brodova. Od samostalnosti Hrvatske je proveden samo jedan ozbiljan flotni program (2007.godine) kojim se uz potporu HBOR-a i kroz državne subvencije pomoglo sektoru, rekao je Baranović i dodao kako ovo poslovanje mora biti u skladu s raspoloživim resursima, ali da dok plove na ribarskim grobljima, nemaju ni budućnosti, kao ni sadašnjosti na Jadranu.

Rekao je i kako u posljednje vrijeme nije napravljen niti jedan ozbiljniji ribarski brod, a što utječe i na vitalnost sektora, te predložio da Odbor razmotri mogućnost posredovanja prema Europskoj komisiji kako bi ih se upozorilo na potrebu osiguranja europskih sredstava za osuvremenjivanje plovila. Podsjetio je i na posljednjeg kapetana Ljubomira Vlahova, koji se utopio na Jadranu, a išao je na more iako je bio poluinvalid. No, kada takav motor stane, posada tone. Osim toga, kaže, 50 posto naših brodova za ovu namjenu, nema ni zahoda, a moraju ugrađivati satelitsku opremu zbog kontrole krivolova.   

Baranović: Oni koji su napravili najveću štetu danas su sukreatori ribarske politike

S druge strane, predstavnica HGK, Kristina Mišlov rekla je kako je prosjek starosti brodova u Hrvatskoj 40 godina, te da je obnovljena hrvatska flota, uzor mnogim mediteranskim zemljama. Dodatna sredstva osigurana su u važećem Operativnom programu, samo u Zadarskoj županiji izgrađeno je 11 objekata koji se bave preradom ribe, a Mišlov je stava kako bi ribari i sami trebali ulagati u svoje brodove. Europskim pravilima ograničeni smo u korištenju europskih sredstava za nabavku novih brodova i zamjenu motora pa je u tom smislu potrebno dodatno zagovaranje financiranja ovih aktivnosti na europskoj razini.

Za rentabilno poslovanje dizel treba biti pet kuna

Kako se čulo, domaći izlov bijele ribe na Jadranu u godišnjoj vrijednosti od 55 miljuna eura je gotovo duplo veći od izlova tune u vrijednosti od 30 milijuna eura, a taj iznos je osjetno premašio i izlov male plave. Pozitivna je i izvozna bilanca u odnosu na uvoz ribe, što je svjetlo na kraju tunela.    

Robert Momić, predsjednik Ceha za ribarstvo HOK-a, rekao je kako je oko 2400 obrta u RH registrirano za ribarsku djelatnost. No, kako 30 posto njihovih ukupnih troškova čini cijena goriva, zamrzavanje dizela na 6,50 kn ne može pokriti troškove rentabilnog poslovanja ribara, kojega nema iznad pet kuna za gorivo. On drži da je žurno potrebno pronaći rješenje kojim bi se spriječilo daljnje brisanje brodica, a do sada je izbrisano njih preko 29.000, koje ne plaćaju naknadu za sigurnost prometa iz Registra plovila jer ponovni upis nije moguć i predložio da se ove odluke povuku.

Cijena goriva čini 30 posto ukupnih troškova (Foto: Marinko Petković)

Nataša Abramović, predsjednica Odbora za ribarstvo HPK, rekla je kako predstavnici Komore nisu bili uključeni u postupak izrade Operativnog programa, te kako se čini da je veći dio potpora usmjeren prema velikim korisnicima, a slatkovodno ribarstvo je podzastupljeno u mjerama potpore. Od 2015–2020 primjetan je trend pada proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi, izloženi su nelojalnom uvozu pastrve iz BiH, a javlja se i problem pretfinanciranja pri aplikaciji za projekte. Rješenje vidi  u uključivanju HBOR-a i HAMAG-a u ove postupke kako bi se spriječilo daljnje zatvaranje pastrvskih ribnjaka. Veliki i mali uzgajivači trebali bi više surađivati i međusobno si pomagati kako bi zajednički odgovorili na klimatske i tržišne izazove.

Petir: Vojnom opremom nadziru ribarsku flotu?

Član Odbora, Ljubomir Kolarek rekao je da je šokiran podacima koje je čuo o starosti ribarske flote, jer, kaže, poljoprivrednici imaju nove traktore, te drži važnim promijeniti percepciju javnosti o potrebama ovog sektora, koji istina nema probleme oko sjetve i žetve, ali mu treba osigurati potporu.

''Europska uredba propisuje mogućnost zamjene ili osuvremenjivanja glavnog ili pomoćnog motora plovila'', rekla je Petir i upitala zašto tu mogućnost koju nam europska Uredba daje ne koristimo. Uz mjere pretfinanciranja kaže kako je Odbor u nekoliko navrata inicirao ovu raspravu, no od strane nadležnih ministarstava nije bilo pozitivnog odjeka zbog loših iskustava provođenja te mjere u nekim drugim sektorima. Istaknula je da se ribari žale kako ih se kontrolira ''vojnom opremom'' i upitala je i o razlozima zbog kojih je gotovo 12 posto trenutne omotnice namijenjeno mjerama kontrole i provedbe, a isti iznos planiran je i za naredno programsko razdoblje. 

Rekla je kako je do sada veći dio europskih sredstava bio usmjeren u izgradnju infrastrukture, kontrolu i provedbu, obustavljanje ribolovnih aktivnosti te je izrazila nadu da će doći do zaokreta u programiranju mjera kako bi se osiguralo više potpore malim i srednjim ribarima koji su čuvari obalnih i otočnih područja. U tom smislu upozorila je i na nužnost iznalaženja supstituta za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti. Zatražila je i informaciju o procjeni broja budućih korisnika prava kupnje plovila za mlade ribare i planiranom iznosu potpore, kao i načinu realizacije i budućim korisnicima sredstava namijenjenih prioritetu akvakultura, prerada i tržište.

Potpora malima i mladima

Odgovarajući na upite, Mišura je  rekao da su ribari u važećem programskom razdoblju ostvarivali potporu za šest mjeseci privremene obustave aktivnosti, a u narednom razdoblju ova potpora će se isplaćivati za 12 mjeseci. Rekao je kako su u RH četiri velike tvrtke koje se bave ribolovom i akvakulturom, a ostalo su srednje i male. Rekao je kako je intenzitet potpore za male ribare do sada bio 80 posto, a u narednom razdoblju bit će 100 posto za brodove u priobalnom ribarstvu, te je osigurano i uvođenje financijskih instrumenata za potporu.

Ribari žale kako ih se kontrolira ''vojnom opremom'' (Foto: Marinko Petković)

Potpora mladima definirat će se u skladu s potrebama, a u slatkovodnom ribarstvu očekuje se povećanje proizvodnje zbog svih do sada provedenih aktivnosti. Gašenje ovih aktivnosti dijelom je uvjetovano i povećanjem flote u prethodnim razdobljima. Do ulaska u EU Hrvatska je davala potporu za sporohodne motore, no isto, sukladno europskim pravilima više nije moguće. Susjedne države nabavku novih brodova financiraju iz nacionalnih sredstava, a tijekom ove godine pristupit će se izmjeni Zakona o morskom ribarstvu, odgovorio je Mišura.

Odgovarajući na pitanje o mogućnostima zamjene motora na plovilima, Irena Jahutka iz Ministarstva poljoprivrede odgovorila je kako je mjera ograničena i u njoj mogu sudjelovati samo ona plovila koja su u ravnoteži između raspoloživih resursa i kapaciteta, što plivarice i kočarice nisu, te je isto vezano i uz smanjenje kapaciteta plovila. Do sada su provedena tri natječaja s 30-postotnim sufinanciranjem, zaključila je Jahutka.


Tagovi

Odbor za poljoprivredu Marijana Petir Hrvatski sabor Ribarstvo Petar Baranović Šime Mršić Ante Mišura Ribolov


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]