Agrarni novinari sučelili predstavnike triju stranaka: kako vide hrvatsku poljoprivredu do 2030.

Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) održalo je okrugli stol u Novinarskom domu u Zagrebu pod nazivom 'Kako vidimo hrvatsku poljoprivredu do 2030.', na kojem su sudjelovali predstavnici HDZ-a, Restart koalicije i Domovinskog pokreta, koje prema anketama prelaze izborni prag na predstojećim parlamentarnim izborima.

Tako je o nizu pitanja vezanih za poljoprivredu od nesamodostatne proizvodnje hrane, poljoprivrednog zemljišta, poticaja, strategija, bilo one EU 'Od polja do stola' ili domaće, u ime HDZ-a govorio Zdravko Tušek, Restart koalicije Davor Vlaović (HSS), a u ime Domovinskog pokreta Ružica Vukovac.

Poljoprivredno zemljište je i dalje kamen spoticanja

Vukovac je kazala kako je poljoprivreda iznimno bitna i da se oni u Domovinskom pokretu zalažu za razvoj ruralnih prostora. Važnim smatra rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta. "To je ključno pitanje, jer samo u Hrvatskoj imate najviše onih s potporama većim od 500.000 eura, kakvih nema ni u Austriji ni u Italiji, a mali poljoprivrednici, naši OPG-ovi, ne mogu doći do zemljišta", kazala je Vukovac.

Upozorila je i kako je hrvatska poljoprivreda zadužena, ne postoji Agro banka, ne postoji registar proizvodnje kao ni registar OPG-ova, a sve to kako bi se moglo uzimati poticaje, dok su istinski poljoprivrednici opterećeni silnim poreznim nametima. "To ćemo svakako promijeniti", istaknula je ona. 

S druge strane, Vlaović je kazao da poljoprivreda treba imati strateško mjesto u zemlji, treba povećati konkurentnost poljoprivrednika, raditi na samodostatnosti, jer je ova korona kriza pokazala koliko je to važno.

Također je važnim naglasio rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta. "Svaki hektar treba staviti u funkciju", kazao je te dodao kako je nužno okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda. Važnim je izdvojio i navodnjavanje. Bez toga ne možemo biti konkurentni. "U našem programu je i smanjenje PDV-a na hranu na pet posto kao što je to slučaj i u drugim EU zemljama", kazao je Vlaović.

Porez na neobrađeno zemljište?

Na pitanje jesu li za uvođenje poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište, Vlaović je rekao kako za to prvo teba riješiti gruntovnicu i katastar.

Tušek je kazao kako je pitanje poljoprivrednog zemljišta važno i ova Vlada je to dala do znanja donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji sada ide u poboljšanje kroz izmjene i dopune, a pripremila je i novu agrarnu strategiju, prvu nakon one iz 2001. godine. Također, naglasio je, poreznom reformom je postigla velike učinke, veliki iskorak napravljen je i u formiranju proizvođačkih organizacija, donesen je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi itd.

Dodao je i kako im je plan povećati broj poljoprivrednih proizvođača koji mogu osigurati svoju proizvodnju, a takvih je sada 9.500. Radit će i na boljem povezivanju proizvodnje i prerađivačke industrije. Također je istaknuo važnost navodnjavanja napominjući da planiraju povećati površine pod navodnjavanjem kao i površine pod ekološkom proizvodnjom.

"Trenutačno se navodnjava 25.000 hektara, a cilj nam je do kraja idućeg mandata povećati na više od 50.000 hektara", kazao je. Tušek je najavio milijardu kuna investicija u posrnulo mliječno govedarstvo.

Naravno, bilo je više pitanja o Lex Agrokoru, pola milijuna ha neobrađene državne zemlje, prekomjernom uvozu, praznim slavonskim selima, ali nije bilo  i konkretnijih odgovora na njih.

Privatizacija Savjetodavne službe podignula prašinu

Na komentar iz publike kako nitko od njih nije spomenuo transfer znanja, nove tehnologije i sigurnost hrane složili su se da je to važno za razvoj poljoprivrede. Prašinu je podigla i uloga Savjetodavne službe jer se spominje i njezina privatizacija.

Vukovac je kazala da je ta služba završila u okviru Ministarstva poljoprivrede zbog ambicije njezinog bivšeg ravnatelja (Zdravka Tušeka, op.a), da postane državni tajnik. Ona drži da sada obezglavljenu Savjetodavnu službu treba vratiti poljoprivrednim proizvođačima, a ne da bude na usluzi birokraciji.

Tušek je to opovrgao, ističući da su postignute uštede zbog objedinjavanja općih poslova u ministarstvu, te da je broj korisnika službe povećan s 5.000 iz 2015. godine na 67.000 koncem prošle godine. Uz to, najavio je javni poziv za privatne savjetnike, koji će tako moći koristi sredstva iz programa Ruralnog razvoja.

Kako se čulo, Restart koalicija, kao i druge dvije najače političke opcije, najavljuju smanjenje broja ministarstava, odnosno agencija, ali Vlaović nije odgovorio na više puta postavljeno pitanje znači ili to i ukidanje velikog Ministarstva poljoprivrede ili njegovo spajanje s onim Ministarstva zaštite okoliša, gospodarstva...?