Agencija za hranu više ne obavještava javnost

Hrvatska agencija za hranu (HAH) sa sjedištem u Osijeku više nema nadležnost obavještavati javnost o opasnostima iz hrane u cilju zaštite zdravlja potrošača, iako je to, prigodom njezina osnutka 2005. godine, bilo istaknuto kao jedna od njezinih temeljnih zadaća.

Podsjetimo, HAH je od 2006. godine, kada je započela s radom, činila je to iz tjedna u tjedan kada je sustav žurnog uzbunjivanja za hranu i hrana za životinje (RASFF) objavljivala na svojim web stranicama.

Razlog prestanka obavještavanja javnosti je, kako je navela dr. sc. Zorica Jurković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, taj što je prema novom Zakonu o hrani, Hrvatska agencija za hranu prestala biti kontakt-točka sustava žurnog uzbunjivanja za hranu i hrane za životinje, te da je, sukladno novom Zakonu o hrani, sustav žurnog uzbunjivanja prešao u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

- Kada je u MPRRR formirana Uprava za sigurnost i kakvoću hrane, Hrvatska agencija za hranu prestala je provoditi pilot-projekt RASSF, a time i objavljivanje podataka i rezultata njihove analize na svojoj web stranici. Međutim, HAH i dalje prati opasnosti na EU RASSF i HR RASSF radi procjene rizika koju provodi na zahtjev nadležnog tijela ili vlastitu inicijativu, kaže dr. Jurković.

Dr. Jurković kaže kako im se često obraćaju potrošači, proizvođači i distributeri hrane s upitima vezanim uz tumačenje odrednica raznih pravilnika, certifikata, laboratorijskih analiza, uvoznih dozvola, ali ih i zanima tko kontrolira hranu, njezin sastav i kvalitetu, postavljaju upite o utjecaju aditiva na zdravlje ljudi i drugo.
- Veliki broj ovih pitanja nije u nadležnosti HAH-a, te u tom slučaju potrošače upućujemo na mjerodavna tijela. Ono što mi činimo u cilju bolje informiranosti potrošača jest da izdajemo prigodne informativne materijale te druge publikacije, provodimo ankete, organiziramo seminare i pronalazimo nove oblike interaktivne komunikacije. Također provodimo još niz drugih aktivnosti od kojih se najveći dio odnosi na obavljanje znanstvenih i stručnih poslova određenih Zakonom o hrani koja uključuje procjenu rizika od bolesti prenosivih hranom, te obavještavanje o rezultatima procjene rizika, kaže dr. Jurković.

Kad je riječ o sustavu uzbunjivanja koji se primjenjivao kod nas protekle u tri godine, zanimljivo je, kako doznajemo u HAH-u, da ga na takav način nije provodila, niti to sada radi ni jedna europska agencija, jer takav način zbunjuje i pomalo, navodno, plaši građane. Isto tako, čulo se da i ako se na tržištu pojavi neki proizvod koji bi mogao naštetiti zdravlju potrošača, on bude povučen iz prodaje, a da to građani ni ne znaju a često, kako doznajemo, i sami trgovački lanci obavijeste HAH da su sami neki proizvod povukli s polica.

Dr. Jurković ističe da zapravo svaka država ima svoj način obavještavanja građana o eventualnim opasnostima u hrani, a da pritom ne stvara paniku. Hrvatska, kako doznajemo, taj način još nije odredila, kao ni pravilnik kojim će definirati pravila kako i na koji način obavještavati građane.

Autor: Zdenka RUPČIĆ