Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krizna godina
  • 30.12.2020. 07:30

2020: Godina kriza koje su uzrokovale glad u svijetu

Jedna od 33 osobe trebat će humanitarnu pomoć kako bi zadovoljila osnovne potrebe poput hrane i vode 2021., što je porast od 40% u odnosu na ovu godinu.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 285
  • 46
  • 0

Brojne su krize u svijetu obilježile godinu koja je na izmaku. Osim pandemije koronavirusa i gubitka radnih mjesta kao posljedice njezine pojave, i šumski požari u Kaliforniji, napadi skakavaca u Etiopiji, ali i klimatske promjene poremetile su proizvodnju hrane 2020. godine, uzrokujući glad više milijuna ljudi.

Postoji bojazan da bi se situacija mogla dodatno pogoršati u godinama koje slijede jer krizu koju je uzrokovao SARS-CoV-2 dodatno pogoršavaju vremenski uvjeti te sukobi i siromaštvo u mnogim dijelovima svijeta.

Gladno će biti sve više ljudi?

"Čak i prije Covida, 135 milijuna ljudi bilo je na rubu gladi. To bi se moglo udvostručiti na 270 milijuna u roku od nekoliko mjeseci", izjavio je David Beasley, šef Svjetskog programa za hranu (WFP) za reuters.

U travnju je Beasley rekao Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Naroda (UN) da se svijet suočava s pandemijom gladi biblijskih razmjera. "Ta su upozorenja danas potkrjepljena još snažnijim dokazima", dodao je napominjući da se Burkina Faso, Nigerija, Južni Sudan i Jemen suočavaju s katastrofalnom nestašicom, a utjecaj Covida se još uvijek nije ni osjetio na mnogim mjestima.

"Poljoprivrednici i siromašni urbani stanovnici dosad su snosili teret pandemije, što znači da bi se nejednakost između i unutar zemalja mogla dodatno produbiti 2021. godine", rekla je Ismahane Elouafi, glavna znanstvenica iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Pogođeni poljoprivrednici 

Odsječeni od tržišta i suočeni s padom potražnje, poljoprivrednici su se borili svim raspoloživim načinima kako bi prodali svoje proizvode. Istovremeno, u blokadi i često bez posla, našli su se i radnici u urbanim sredinama, u prehrambeno-poljoprivrednoj branši. "Kao rezultat toga, milijuni ljudi od Teksasa i Ženeve do Bangkoka i Akre bili su prisiljeni po prvi se put pouzdati u dijeljenje obroka“, dodala je.

U međuvremenu, više od 50 milijuna ljudi u istočnoj i središnjoj Africi hitno treba hranu, a taj će se broj povećavati kako se regija sprema za jaku sušu povezanu s meteorološkom pojavom La Nina, kao i više rojeva skakavaca.

Dva nedavna izvješća UN-a upozorila su da bi pandemija koronavirusa mogla uzrokovati porast siromaštva. Jedna od 33 osobe trebat će humanitarnu pomoć kako bi zadovoljila osnovne potrebe poput hrane i vode 2021. godine, što je porast od 40% u odnosu na ovu godinu.

"Covid je vjesnik onoga što će donijeti klimatska kriza", napomenuo je Saleemul Huq, direktor Međunarodnog centra za klimatske promjene i razvoj u Bangladešu.

Potrebne promjene 

Virus nas pogađa u nekoliko dana i mjeseci. Nadam se da će to biti gotovo za godinu ili dvije, ako sve bude u redu s cjepivom, ali problem klimatskih promjena zadržat će se puno, puno duže“, dodao je.

Klimatske akcije često su usredotočene na smanjenje emisija zagrijavanja planeta zbog energije i transporta, ali transformiranje prehrambenih sustava također je presudno za održavanje globalnog zagrijavanja na razinama koje se mogu kontrolirati, istaknuto je u nedavnoj studiji Sveučilišta u Oxfordu.

Čak i ako bi emisije fosilnih goriva odmah bile eliminirane, proizvodnja hrane i dalje bi mogla utjecati na povećanje temperature od 1,5°C.

Fokus na mlade?

"Kako bi proizvodnja bila održivija, bit će potreban fokus na to kako se uzgaja, što se konzumira te na načine za smanjenje gubitaka i otpada“, rekao je vodeći autor studije, Michael Clark.

Izaslanica UN-a Agnes Kalibata, nekadašnja ministrica poljoprivrede Ruande nada se da će summit prehrambenih sustava donijeti ambiciozne ciljeve o tome što zemlje, zajednice i tvrtke moraju učiniti drugačije tijekom sljedećeg desetljeća, kao i više sredstava koja će pomoći u njihovu ostvarenju.

"Rješenja već postoje kako bi prehrambeni sustavi postali održivi i ekološki prihvatljivi, poput stočne hrane na bazi morskih algi za smanjenje emisije metana“, istaknula je Jessica Fanzo, profesorica globalne prehrambene politike i etike na Sveučilištu Johns Hopkins.

"No potrebna je politička volja da se oni istisnu u prvi plan“, dodala je. Kao i kod klimatskih promjena, nada se da će se oko ove teme pojaviti pokret mladih koji će zagovarati ambicioznije promjene.

"Većina ljudi sudjeluje u svjetskim prehrambenim sustavima dva ili tri puta dnevno kad jedu“, zaključila je rekavši da bi to trebalo biti nešto što društvo cijeni, ali to jednostavno često nije tako.


Tagovi

Glad 2020 Krize Koronavirus Požari Skakavci


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.