10 godina EKO modela udruge CROCPA: Naša polja su čista, skupi se 87% ambalažnog otpada!

Udruga CROCPA zalaže se za sigurno i odgovorno korištenje sredstava za zaštitu bilja, promovirajući najbolje trendove u zaštiti bilja i praksu. Projekt gospodarenja ambalažnim otpadom EKO model pokrenuli su 2008. godine, kada su skupili svega 25% otpada. Danas su te brojke narasle te se zbrinjava oko 87% ukupne ambalaže koja se stavlja na tržište. Što o 10. obljetnici projekta kažu čelni ljudi udruge, ali i sami poljoprivrednici?

Matko Mesić, predsjednik udruge CROCPA (SYNGENTA) rekao je kako se "naša Udruga zalaže za racionalnu i odgovornu upotrebu sredstava za zaštitu bilja i s tim ciljem provodimo različite projekte, od čega je CROCPA EKO model - model zbrinjavanja otpadne ambalaže, samo jedan u nizu projekata.

EKO model spada u najuspješnije projekte

CROCPA EKO model danas spada među najuspješnije projekte, i unutar organizacije u Europi, ali isto tako, i u usporedbi s nekim drugim industrijama. Smatramo da smo time dali veliki doprinos da očistimo naša polja od otpadne ambalaže. Više je nema po potocima, živicama, međama i slično, rekao je Mesić.

"Projekt smo počeli provoditi 2008. godine na način da smo postavljali spremnike na određenim lokacijama. Međutim, ono što se pokazalo u praksi tijekom vremena je da poljoprivrednim proizvođačima treba dokaz da su oni vratili i pravilno zbrinuli taj otpad. Upravo iz tog razloga smo pokrenuli akcije Prateći list i izgradili smo mrežu sakupljanja otpada na način da tvrtka CIAK koja operativno provodi projekt na terenu, i u određeno vrijeme dođe na lokaciju na kojem poljoprivredni proizvođači mogu vratiti otpad i za taj vraćeni otpad dobiti ovjereni Prateći list. Upravo to poljoprivrednim proizvođačima služi kao dokaz da pravilno postupaju sa praznom ambalažom za slučaj dolaska inspekcije", rekla je Irena Brajević, izvršna direktorica udruge CROCPA.

Stanje prije EKO modela je bilo kaotično

Koliko ovaj projekt sakupljanja ambalažnog otpada znači poljoprivrednicima, rekao nam je Krešimir Dolenčić. "Stanje prije uvođenja EKO modela bilo je, u najmanju ruku, kaotično. Ambalažni otpad smo mogli viđati na svakom kutku poljoprivrednih površina i gospodarstava. Od kad je započelo sakupljanje ambalažnog otpada, situacija se značajno poboljšala, odnosno više ni ne nalazimo ambalažni otpad po terenu."

I poljoprivrednik Tomislav Ferinac dijeli mišljenje: "Što se tiče ispiranja sredstava za zaštitu bilja, oni se kvalitetno isperu tri puta. Termin prikupljanja ambalažnog otpada nam odgovara jer mi primjerice krajem 5. i u 6. mjesecu prestajemo sa bilo kakvim prskanjem, a prikupljanje se obavlja u 8. mjesecu što nam odgovara. Što se tiče samog prskanja usjeva, mi prije prskanja obiđemo njive i ustanovimo treba li prskati i kojim sredstvima treba prskati. Dakle, ne prskamo iz hira, već iz potrebe."

Velika podrška savjetnika HPŠSS

Projekta je prepoznat od državnih i lokalnih institucija, pa su za njega dobili nagradu Ministarstva za zaštitu okoliša, a isto tako, jedan period projekt je bio sufinanciran od strane grada Zagreba. 

"Uspjeh ovog projekta ne bi bio moguć da se brojni partneri i naši prijatelji nisu u njega uključili, prije svega, mislim na sve terenske agronome svih naših tvrtki članica koje su tu odigrale vrlo veliku ulogu, ali isto tako ovim putem posebno moram zahvaliti na suradnji djelatnicima Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe", rekao je Mesić.

Zdravko Tušek, ravnatelj Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, pohvalio je provođenje projekta rekavši kako je kroz 120 ureda u RH i više od 250 savjetnika na terenu, dana podrška ovom projektu. Danas imamo preko 100 mjesta na kojima se otpad sakuplja. Savjetnici su čitavih ovih 10 godina koliko se projekt provodi, intenzivno podizali svjest poljoprivrednih proiozvođača o važnosti kvalitetnog i sigurnog zbrinjavanja ambalažnog otpada, kako bi zaštitili okoliš i brinuli o zdravlju ljudi. 

"Cilj nam je sakupiti svu količinu otpada koja izlazi na tržište i ne samo to, već postići da se pravilno i trostruko isprana ambalaža klasificira kao neopasan otpad, čija se vrijedna svojstva mogu dalje iskoristiti", zaključila je Irena Brajević.