Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izumiranje
  • 26.10.2020. 07:30

Više od pola sveta zavisi od tri žitarice - stižu nove vrste za ishranu stanovništva?

Prema podacima najnovijih istraživanja, cela populacija nekih biljaka i gljiva iskorenjena je u pojedinim delovima sveta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 241
  • 11
  • 0

Više od 50 odsto svetskog stanovništva zavisi od pirinča, kukuruza i pšenice, a samo 15 biljaka daje 90 odsto svih kalorija, pokazali su najnoviji podaci britanske Kraljevske botaničke bašte u Kevu. Osim toga, oko 40 odsto od ukupno pola miliona biljnih vrsta i gljiva u opasnosti je od izumiranja

Izveštaj o stanju biljaka i gljiva za 2020. godinu koji se temelji na radu 210 naučnika iz 42 zemlje pokazuje porast izumiranja od čak 20 odsto u odnosu na 2016. godinu kada je napravljena prva procena. 

"Uprkos hitnosti, napredak u sprečavanju gubitaka biološke raznovrsnosti u poslednjoj deceniji nije uspeo. Žalosno je da nijedan od 20 postavljenih ciljeva nije ispunjen“, rekao je za openaccessgovernment naučnik Aleksandar Antoneli.

Nove vrste za ishranu stanovništva

Prema podacima, cela populacija pojedinih biljaka i gljiva iskorenjena je u nekim delovima sveta zbog sve većih stopa krčenja šuma kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom. Takođe, veliki problem predstavljaju i klimatske promene, porast štetnih gasova kao i novi patogeni koji napadaju useve. 

Da li se prirodni resursi Srbije mogu odbraniti peticijama?

Vratimo se žitaricama od kojih zavisimo, a ne bismo morali. Istraživači su otkrili da postoji preko 7.000 hranjivih, izdržljivih, sa malim rizikom od izumiranja jestivih vrsta biljaka koje bi se u budućnosti mogle koristiti kao siguran izvor hrane. Trenutno se samo šest odsto ovih biljnih vrsta uzgaja u značajnim razmerama.

"Hiljade zanemarenih biljnih vrsta spas su za milione ljudi na Zemlji koje muče neviđene klimatske promene i sveprisutna nesigurnost hrane. Naša moralna dužnost trebalo bi da bude iskoristivost ovih raznolikih i otpornijih resursa“, naglašava Stefano Padulosi, naučnik i nekadašnji član globalne organizacije "Bioversity International".

Potencijalna buduća hrana uključuje pasulj morama koji toleriše sušu. Tu su i biljke akoub, pandanus, čaja i žitarica fonio. Iako nam danas zvuče vrlo egzotično, one bi mogle biti biljke budućnosti. 

Nova strategija za bioraznovrsnost

Podsetimo, u maju ove godine, nakon nekoliko odlaganja, izvršna uprava EU-a predstavila je svoju novu strategiju biološke raznovrsnosti koja sadrži 17 obaveza za zaštitu i obnovu prirode, od kojih je oko polovine važna i za poljoprivredu, a kako tvrde iz Komisije, novi okvir baviće se i preporukama koje je dala Revizija. 

U njoj se između ostalog predlaže da se odrede obavezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosistema i reka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU-u, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji zagađenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, poboljša zdravlje evropskih šuma i podstakne ekološka poljoprivreda i druge agrarne prakse koje pogoduju bioraznovrsnosti.

Predlažu se konkretni koraci kako bi u Evropi počela da se oporavljati do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 odsto evropskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se delotvorno upravlja i vraćanje obeležja krajolika velike raznovrsnosti na najmanje 10 odsto poljoprivrednih zemljišta.

Revizorski sud: Poticaji za bioraznolikost premali - u 10 godina EU nije napravila ništa?

Biljke i gljive temelj su života na Zemlji, a naučnici su rekli kako su sada u trci sa vremenom kako bi pronašli i identifikovali vrste pre nego što ih zauvek izgube. 

"Presudne su za održavanje života, osiguravaju hranu i neophodne lekove, kao gorivo i sirovine. Gubitak određenih biljnih vrsta mogao bi dramatično da promeni stanje života na Zemlji“, upozorava Antoneli.


Tagovi

Biljke Gljive Izumiranje Nove vrste Bioraznovrsnost


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.