Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cene zemljišta
  • 08.03.2021. 12:00

Veliko interesovanje za poljoprivredno zemljište u Srbiji - šta će biti u budućnosti?

Zahvaljujući bogatstvu kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i strateškom položaju za trgovanje, Srbija ima znatne komparativne prednosti u poljoprivredi. To se odrazilo i na cene ovog resursa.

Foto: Bigstock/budabar
  • 5.077
  • 525
  • 0

Površina poljoprivrednog zemljišta u Srbiji obuhvata 5,1 miliona hektara, dok je ukupna površina korišćenog 3,3 miliona ha. Na osnovu Ankete o strukturi poljoprivrednih gazdinstava iz 2018. godine RZS, prosečno porodično gazdinstvo koristi 4,5 ha poljoprivrednog zemljišta, dok su najbrojnija gazdinstava koja koriste do dva hektara poljoprivrednog zemljišta.

Zahvaljujući bogatstvu kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i strateškom položaju za trgovanje, Srbija ima znatne komparativne prednosti u poljoprivredi. To se odrazilo i na cene ovog resursa.

Rastu cene poljoprivrednog zemljišta, ali i dalje uz velike razlike u regijama

Kako istražuje Republički geodetski zavod, cene poljoprivrednog zemljišta su u konstantnom blagom porastu. U IV kvartalu 2020. godine zabeležene su manje oscilacije u prosečnoj ceni u Severnobanatskom i Južnobanatskom okrugu. Najskuplje poljoprivredno zemljište je u Južnobačkom okrugu (od 2.000 do čak 31.000 evra za hektar), dok je najjeftinije u regionu Južna i Istočna Srbija (od 250 do 20.400 evra za hektar).

U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji cene su se kretale od 400 do 25.000 evra za hektar, u Beogradskom regionu od 2.000 do 20.300 evra, Sremski od 1150 do 30.700, Južnobanatski okrug od 400 do 20.050 evra, dok su se cene za Zapadnobački, Srednjobanatski, Severnobanatski i Bački kretale od 1.000 do 18.000 evra za jedan hektar.

Kupci van agrara ulažu u agrar

Agroekonomista i procenitelj nepokretnosti Dejan Rosić, kaže da su cene poljoprivrednog zemljišta više za nekih 30 do 40 odsto, kao i to da su cene svih nepokretnosti "skočile", a razlog tome su povoljne kamatne stope i ne samo to.

"Neizvesna su očekivanja šta će kasnije biti (na tržištu) pa ljudi žure da to reše, jer plaše se možda će kasnije biti niža plata, pa onda u ovom momentu gledaju da to reše, samim tim diže se tražnja za ovim resursom", kaže Rosić i dodaje da je primećeno da mnogi ljudi van poljoprivrede, najviše iz Beograda, kupuju poljoprivredno zemljište, iz nekog drugog biznisa ulažu u plodne njive i na njima podižu plantaže kapitalnih intenzivnih zasada; borovnica, lešnika i eventualno vinograda.

Veća tražnja diže cenu

"Verovatno je to uslovljeno i potencijalnim subvencijama i to pre svega IPARD podsticaji. Velikim igračima je taj fond interesantniji nego republičke subvencije."

Zašto se prodaju voćarski zasadi?

Ako se vodimo rezultatima pretrage sajtova za kupoprodaju ovog zemljišta na kojima se mogu naći njive od par hiljada do 20-tak hiljada evra za hektar u zavisnosti od lokacije, otkrivamo da se najviše prodaju "gole" oranice, sporadično voćnjaci - i to zasadi lešnika i oraha ili poljoprivredni placevi sa kućom i plac sa šumom. Ponuđene cene su znatno više u Vojvodini, dok u ostatku Srbije padaju i često je istaknut "dogovor" umesto cene na oglasima.

"Uglavnom pojedinci žele da podignu sami zasad jer ih to najmanje košta - računaju da ostvare podsticaje od države i tako u startu, dobiju tu neku 'finansijsku inekciju'. Ovako, onaj ko prodaje zemlju sa zasadom, teško da bi prodao ispod cene koštanja, kako bi zadržao te subvencje", objašnjava ovaj agroekonomista.

Kako dalje navodi, ako se i desi da se prodaje ceo zasad, onda je pitanje da li je "pogođeno" mesto tog zasada, da li je bilo problema sa bolestima i slično.

"Orah je na primer, osetljiv na lošu klimu, i ako ga posadiš, pa svake druge ili treće godine imaš bolesti - ti si u problemu. Zato što neće roditi svake godine i neko dođe sa strane, zaleti se i kupi."

Kako se bira parcela?

Da li će neka parcela biti "lako ili teško" prodata zavisi od mnogih faktora; lokacije, kvaliteta zemlje, mogućnosti za navodnjavanjem, nagiba terena...ali i od mogućnosti za ukrupnjavanje.

"Ako okolo ima potencijalnih parcela koje mogu da budu predmet prometa, da se napravi nekih kompleks, onda će i te 'otići', ali ako kupac nema mogućnost da proširi tu površinu, onda ih i izbegavaju, jedino ako mu je baš tolika površina dovoljna", kaže Rosić.

A kome je dato da kupi voćarski zasad, odnosno obradivo zemljište u Srbiji uređeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, za koji je posle izvesnih izmena, najavljeno donošenje novog. Na primer, fizičko lice može steći državno zemljište, ukoliko je državljanin Republike Srbije; ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo u aktivnom statusu najmanje tri godine, ima uslove/mehanizaciju/opremu za obavljanje poljoprivredne delatnosti, u svojini ima najviše do 30 ha poljoprivrednog zemljišta i drugo.

"Gleda" se lokacija parcele, nagib terana i "komšiluk"

Prisetimo se samo, kontroverzi pre četiri godine oko prvobitnog zakona koji je, činilo se, "olakšao" strancima dolazak u posed ovog resursa. Tada su mnoge strane firme masovno postajale vlasnici/zakupci velikih površina državnog obradivog zemljišta, pre svega u Vojvodini.

U tom pravcu, zakon nalaže da fizičko lice, koje je državljanin države članice Evropske unije, a koje želi da stekne oranice u privatnoj svojini treba da je najmanje deset godina stalno nastanjeno u jedinici lokalne samouprave u kojoj se vrši promet poljoprivrednog zemljišta, obrađuje najmanje tri godine poljoprivredno zemljište koje je predmet pravnog posla uz naknadu ili bez naknade, ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo...

Interesovanje i za zakup

Ne samo da je zabeležen porast interesovanja za kupovinu, u doba borbe protiv klimatskih promena, najvažnijeg resursa, već i interesovanja za zakup obradivih polja.

Tako, list Politika piše da je uobičajeno da se borba za svaku slobodnu plodnu oranicu vodi već godinama u Vojvodini, ali ono što je karakteristično jeste da se povećanje interesovanja za najam državnih oranica sve više primećuje i centralnoj Srbiji.

Ništa značajne promene ni kad i ako uđemo u EU?

Na kraju, da li je opšti rast cena poljoprivrednog zemljišta u državnoj i privatnoj svojini, kao i zakupa, donekle uslovljen i mogućem pristupanju Evropskoj ekonomskoj zajednici i da li će se tada trend rasta samo dalje nastaviti, pitali smo našeg sagovornika.

"Ne verujem da će cene poljoprivrednog zemljišta značajno skočiti kad uđemo u EU, jer imamo ogledalo u Hrvatskoj i Mađarskoj, ništa tamo nisu specijalno poljopivredna zemljišta skuplja nego kod nas, a oni su već u EU. S druge strane, mnogi naši seljaci iz Vojvodine zakupljuju zemljište u Rumuniji, pošto je tamo jeftinija zakupnina i to u pograničnim delovima", kaže ovaj agroekonomista.


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Zakup Oranice Dejan Rosić Kupovina Ulazak u EU Cene zemljišta


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/