Zbog napora u suzbijanju gladi u svetu i doprinosa za poboljšanje uslova za postizanje mira, nagrada vredna 1,1 milion dolara dodeljena je najvećoj svetskoj organizaciji koja se bavi problemom gladi u svetu.
Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP), 101. dobitnik je Nobelove nagrade za mir.
"Zbog napora u suzbijanju gladi u svetu i doprinosa za poboljšanje uslova za postizanje mira, nagrada vredna 1,1 milion dolara dodeljena je najvećoj svetskoj organizaciji koja se bavi ovim problemom“, stoji u obrazloženju odbora za dodelu.
Predsedavajuća Berit Ris-Andersen rekla je da je ovogodišnjim priznanjem odbor želeo da skrene pogled sveta prema milionima ljudi koji pate ili se suočavaju s pretnjom gladi.
"Svetski program za hranu igra ključnu ulogu u multilateralnoj saradnji u pretvaranju bezbednosti hrane u instrument mira. Pandemija virusa korona doprinela je snažnom porastu broja žrtava gladi. Program je pokazao impresivnu sposobnost u borbi protiv nje“, istakla je Reis-Andersen.
Program je osnovan 1961. sa sedištem u Rimu, a finansiran je isključivo dobrovoljnom pomoći. Trenutno je najveća svetska humanitarna organizacija koja je prošle godine donacijom hrane pomogla 97 miliona ljudi u 88 zemalja.
Iskorenjivanje gladi usvojeno je 2015. godine kao jedan od UN-ovih ciljeva održivog razvoja. WFP je UN-ov primarni instrument za ostvarenje ovog cilja.
Ali, poslednjih godina situacija je poprimila negativan zaokret. U 2019. godini 135 miliona ljudi patilo je od akutne gladi, što je najveći broj u poslednjih nekoliko godina. Većina povećanja bila je uzrokovana ratom i oružanim sukobima.
Nakon korona virusa sledi recesija: Milioni bi mogli da ostanu bez hrane
"Prvi put u životu sam doslovno ostao bez reči", izjavio je za BBC izvršni direktor WFP-a David Bizli nakon vesti o izboru.
"Primiti ovu nagradu je priznanje svim muškarcima i ženama iz Svetskog programa za hranu koji izlažu svoje živote opasnosti zbog ljudi koji se svakodnevno muče i pate", rekao je Bizli.
U timu Svetskog programa za hranu za više od sto miliona ljudi u 88 zemalja sveta Nenad Grković je skoro jednu deceniju. Put na kome je ubeležio Ugandu, Irak, Ukrajinu, Avganistan. Reporter lista Večernje novosti 'našao' ga je u Južnom Sudanu, u gradu Džuba.
"Za mene i za sve nas to je najveća sreća! I, mi bismo želeli da imamo manje posla. Da je svet mirniji. Da nema patnji...Nažalost, nije tako", kaže Grković povodom dodele Nobela i dodaje da tokom puta na kome je teško vraćati slike ne bi želeo nijednim potezom da, ponižene stvarnošću, dodatno uznemiri bilo čime.
"Avganistanci kod kojih rat ne prestaje su posebni. Oni glad i siromaštvo s neopisivim dostojanstvom podnose. Oni su priča. Oni su lekcija."
Kako dalje saznaje ovaj medij, kada su njegova i porodica njegovog strica u leto '99. proterane iz Prištine, našli su se svi u sobici jednog samačkog hotela. Tada su im neki nepoznati ljudi "pružili ruku", a to iskustvo ga je promenilo, pa je i sam maštao o tome da pomogne drugima. Po svemu sudeći, san mu je ostvaren, a sada i nagrađen.
Tagovi
Autorka