Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Švajcarska poljoprivreda
  • 01.12.2022. 16:30

Švajcarska ima kravu za "ambasadora" - poznata je po siru, ali i vinogradima

Šta pored mlečnog govedarstva najviše proizvode farmeri našeg narednog protivnika na Svetskom prvenstvu?

Foto: Ilustracija
  • 130
  • 8
  • 0

Otprilike trećina površine Švajcarske se koristi za poljoprivredu, tačnije 37 odsto, a trećina od te trećine se nalazi u centralnom delu zemlje. Zemljište, teren i klima ne poguduju mnogo poljoprivredi. Livade i pašnjaci čine najveći deo poljoprivrednog zemljišta, ali zastupljeni su još i voće, povrće i vinogradi, dok se od ratarskih kultura najviše uzgajaju žitarice. Biljni proizvodi ove zemlje čine 47 odsto vrednosti proizvodnje poljoprivrednih dobara, mlečni proizvodi 27 odsto i ostali proizvodi životinjskog porekla 26 odsto. 

Posle drugog svetskog rata poljoprivreda je izgubila svoju težinu u ekonomiji i da bi zaštitila poljoprivrednike, Vlada je razvila složen sistem zaštite koji ograničava uvoz poljoprivrednih proizvoda, posebno mlečnih i žitarica. Kako bi ostala samoodrživa uveli su i visoke uvozne carine i ograničili količinu uvozne robe, za većinu proizvoda koji se proizvode u zemlji.

Njihov identitet - mlečno govedarstvo

Većina farmi je fokusirana na stočarstvo, gde dominira mlečno govedarstvo i obično su to manje porodične farme, ali ima i svinja, ovaca, konja i živine. Nije kao u Indiji, ali na neki drugi, manje radikalniji i religiozniji način, krava je sveta životinja i u Švajcarskoj. Može da se vidi na raznim fotografijama kao deo njihovog pejzaža, suvenirnicama, kao igračke, na reklamama. Kako i ne bi, kada je Švajcarska dom za skoro 1,4 miliona goveda, uključujući 700.000 krava i isto toliko teladi, bikova i junadi. Na izložbi "Bestyally Swiss" Švajcarski nacionalni muzej je 2018. godine u Cirihu predstavio kravu kao jednog od četiri "ambasadora" iz životinjskog sveta, pored psa, mrmota i kozoroga, kao predstavnike državnog identiteta.

Švajcarska dom za skoro 1,4 miliona goveda (Foto: Depositphoto/branex)

Danas većina njihovih rasa goveda pripada dvema rasama, pegavom crvenom simentalcu (46 odsto) i braon alpskom ili švajcarskom braon (41 odsto). Uzgoj stoke se praktikuje u celoj zemlji, ali je posebno istaknut u Maitlendu i u alpskim predelima odakle dolaze prozvodi od mleka i stočarstva koji se izvoze širom Evrope i koji iznose više od dve trećine ukupne poljoprivredne proizvodnje. Tu se pre svega misli na mleko, puter, sir, jogurt i mleko za čokoladu.

Emental je najpopularniji švajcarski mlečni proizvod, a pored tog žutog sira sa karakterističnim rupicama koji je poznat po tome što fermentiše nekoliko meseci pre nego što postane jestiv, treba spomenuti i Monašku glavu, Grijer, Apenceler i Sbrinz. 

Ratarstvo i povrtarstvo slabo zastupljeni

"Prošarani" reljef im ne dozvoljava poljoprivredu velikih razmera, pa je umesto toga na malim površinama raznovrstan asortiman useva koji se gaji. Ratarstvo je slabo zastupljeno, a od žitarica uglavnom proizvode pšenicu i ječam, a drugih useva šećernu repu i krompir. Do nedavno najviša alpska žitna polja ležala su iznad Cermata na nadmorskoj visini od 2.100 metara.

Povrće čini mali procenat uzgajanih kultura, a šargarepa je, uz paradajz najpopularnija. Šargarepe u ovoj zemlji ima tokom cele godine, pa se zbog toga malo uvozi. Paradajza se pojede godišnje oko sedam kilogrma po glavi stanovnika, a poslednjih godina je ova zemja doživela pravi procvat čeri paradajza i od 2010. se skoro udvostručila proizvodnja tog povrća.

Od voća je jabuka broj jedan

Što se voća tiče najviše su zastupljene jabuke, a godišnje Švajcarci pojedu oko 16 kilograma ovog voća po glavi stanovnika. Proizvođači uzgajaju mnogo različitih vrsta jabuka, a najpopularnije su "Gala", "Golden Delicious" and "Braeburn". Savremena skladišta omogućavaju im da one budu dostupne tokom cele godine.

Od voća, najviše su zastupljene jabuke (Foto: Depositphoto/PantherMediaSeller)

Kruške su kod njih takođe popularno voće, a najviše uzgajaju sorte "Kaiser Alexander", "Williams", "Gute Luise" i "Conference" i dostupne su im od avgusta pa do proleća. Opština Vale je poznata po kajsijama i iz ovog dela zemlje dolazi oko 97 odsto ovog voća. Koriste ih za glavna jela, deserte, džem, ali je popularna i rakija Abrikotin.

Zapadni deo bogat vinogradima

Pored voća, velike površine zauzima i grožđe, od kojeg se na godišnjem nivou proizvede oko 124 miliona litara vina. Iako ne izlazi na more, Švajcarska kao komšijska Nemačka, Italija ili Francuska, prizvodi vrhunska vina, ravnomerno podeljena na crna i bela. Pored poznatih sorti grožđa kao što su merlo ili pino noar, imaju i neobične useve samo u Alpima, dok je srce vinske zemlje frankofonski zapad.

Francuski deo Švajcarske, odnosno deo sa francuskim govornim područjem proizvodi najveći udeo lokalnih vina, oko 70 odsto. Dva najvažnija regiona su Vale, poznat po suvoj i sunčanoj klimi sa naletima toplog vetra u jesen, što ga čini pogodnim za kasnozrele sorte grožđa i Vaud, gde vinograde koji gledaju na Ženevsko jezero održavaju uglavnom mali farmeri. Kažu da sunce tu tri puta obasjava vinograde: direktno na samu lozu, na jezero koje reflektuje svetlost i toplotu i na kamene zidove koji oslobađaju toplotu noću.

Organska hrana u povoju 

Njihovo organsko tržište se isto dinamično razvija. Promet organskih proizvoda se procenjuje na 780 miliona evra, odnosno dva odsto celokupnog švajcarskog tržišta hrane. Po površini najznačajnije kulture koje se gaje su hlebne i krmne žitarice, zatim povrće i krompir. Glavni organski proizvodi životinjskog porekla su mleko, meso i proizvodi od jaja, mesa i mleka. Organski proizvodi se uzgajaju na privatnim porodičnim gazdinstvima , čija je prosečna veličina oko 16 hektara.

Pluća centralne Evrope

Šume, koje čine oko jedne trećine ukune površine zemlje, imaju veliki ekološki značaj pa je i donet zakon o pošumljavanju, u kom je zabranjeno smanjivanje šumskih površina. Stanište su velikog broja divljih životinja, pečuraka, a od drveća su najzastupljeniji četinari kojih ima 67 odsto. Od 180 zemalja, Švajcarska se trenutno nalazi na devetom mestu na EPI listi (Indeks zaštite životne sredine) sa indeksom 65.90 od 100.

Kad smo kod ekologije, stadion na kome će se susreti Švajcarska sa našim timom u Dohi nosi naziv 974 i predstavlja privremeni objekat napravljen od 974 transportna kontejnera, koji će se nakon Svetskog prvenstva demontirati i donirati drugim nerazvijenim zemljama kao pomoć. To je prvi privremeni objekat u istoriji Svetskih prvenstava, ocenjen je sa četiri zvezdice od strane Globalnog sistema za procenu održivosti, a koncept stadiona pored toga što je 974 pozivni broj za Katar je i zbog znaka poštovanja prema industrijskoj istoriji lokacije.

Švajcarska je bila domaćin na Svetkom prvesnstvu 1954. i 2008. godine zajedno sa Austrijom. Najbolji plasman im je četvrtfinale, do kog su stigli u tri navrata. Selektor im je Murat Jakin koji je nasledio Vladimira Petkovića prošle godine, a kapiten reprezentacije je Granit Džaka, koji je i najzvučnije ime uz Šaćirija, Akanjija, Zakarije i Embola.

Jedna poslovica kaže: "Čovek sa jednim satom zna koliko je sati, a čovek sa dva nikada nije siguran". Nećemo tražiti nikakvo značenje u ovome, nego se nadati da i zemlja satova bude nesigurna, bar na tih 90 minuta i da će Piksijeva ekipa uspeti da slavi i da se kvalifikuje u narednu fazu Svetkskog prvenstva.


Tagovi

Švajcarska Pašnjaci Mlečno govedarstvo Abrikotin Vinogradi u Švajcarskoj Organska hrana Šume Švajcarske Stadion 974


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva