Nestašica hrane i vode, kao i šumski požari uzrokovani teškom sušom, pojačali su se poslednjih godina. Budućnost sveta je neizvesna, rekao je izvršni sekretar UNCCD-a Ibrahim Tiav.
Kako bi upozorili stanovništvo na sve veći problem degradacije zemljišta, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1995. godine proglasila 17. jun Svetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše, kada je predstavljena i Konvencija UN-a za njihovo suzbijanje u najpogođenijim zemljama.
Ove godine svetsko obeležavanje Dana borbe protiv dezertifikacije i suše održava se u Madridu, u zemlji koja se sa tom pojavom bori već godinama. Tamošnja Vlada prednjači u rešavanju ovih pitanja i ima najbolju praksu za razmenu.
Teresa Ribera Rodríguez, potpredsednica Vlade Španije i ministarka za ekološku tranziciju i demografske izazove, izjavila je da suša nije samo odsustvo kiše.
"Često je podstaknuta degradacijom zemljišta i klimatskim promenama".
Napomenula je da samo zajedno možemo savladati razorne posledice na ljude i prirodu širom sveta i početi se pripremati sada da zaštitimo našu budućnost.
Dezertifikacija (opustinjavanje), degradacija zemljišta i suša postali su ozbiljna pretnja celokupnom životu na planeti Zemlji. Ljudske zajednice ostaju bez osnovnih uslov za život. Hrana, voda, finansijski izvori i životni prostor nestaju pred ovim pojavama.
Od 2000. godine njihova učestalost i jačina povećala se za 29 odsto. Do 2050. godine mogle bi da pogode tri četvrtine svetske populacije.
"Nestašica hrane i vode, kao i šumski požari uzrokovani teškom sušom, pojačali su se poslednjih godina", rekao je izvršni sekretar UNCCD-a Ibrahim Tiav, dodajući da sve to ukazuje na neizvesnu budućnost sveta.
U prošlom veku zbog nje je više od 10 miliona ljudi izgubilo život, a ekonomska šteta širom sveta iznosila je nekoliko desetina milijardi dolara. Na Afriku otpada samo 44 odsto ovih pojava, a najviše je pogođena podsaharska Afrika.
Evropa je u 20. veku imala 45 velikih suša koje su zadesile milione ljudi i nanele štetu veću od 27,8 milijardi dolara ekonomskog gubitka. Tada su nastradale Španija, Portugalija, južni deo Francuske, deo Nemačke, zemlje Balkana, Grčka, Bugarska.
Ali, najviše ih je bilo u Aziji. Područje Avganistana, Pakistana, Iraka, Irana i drugih zemalja u regionu je izloženo dramatičnim sušama.
Tagovi
Autorka