Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržišna kretanja
  • 04.01.2023. 16:30

Šta nam donosi 2023. i kako će geopolitički tokovi uticati na domaću poljoprivredu?

Procenjuje se da će rast kamatnih stopa biti nastavljen i u 2023. godini, što može da ukaže da će i na tržištu poljoprivrednih proizvoda biti skokova.

Foto: Depositphoto/banedeki
  • 230
  • 47
  • 0

Najvažnija tema na tržištu poljoprivrednih proizvoda je njihovo cenovno kretanje i hoće li ono imati tandenciju rasta ili pada, a osnov za to biće bilansi u prethodnom periodu, trendovi na svetskim berzama i geopolitička situacija u svetu koja će i dalje diktirati tržište i biti izvor neizvesnosti, prenosi Dnevnik.

Prema rečima direktora Produktne berze Novi Sad Miloša Janjića, situacija za domaću poljoprivredu u 2023. godini neće biti jednostavna, a na to, kako navodi, ukazuje pad bruto proizvodnje i cena na svetskom tržištu, povećana nelikvidnost, rast kamata, opšta inflacija i strah od globalne recesije.

"U takvim uslovima predviđanja može da nam pomogne sistem berzanskog trgovanja, jer pruža mogućnosti sigurne trgovine i povećanog prometa robe, uz uvek bitan element javnog objavljivanja realnih tržišnih cena", kaže Janjić dodajući da će pored planskog vođenja proizvodnje i prodaje, važno biti i da se vodi realna kalkulacija rizika, troškova i prihoda.

Visok FAO indes hrane

Direktor berze je ukazao da je FAO indeks hrane koji objavljuju UN, sa 98,1 poen, koliko je u proseku bio 2020. godine, skočio na 125,7 indeksnih poena 2021; da bi sa rusko-ukrajinskom krizom dostigao maksimum od 159,7 poena u martu ove godine.

"Posle toga, usledio je silazni trend, sa 135,7 ineksnih poena u novembru. Tržište se jeste smirilo, ali na izuzetno visokom nivou u odnosu na prethodne godine", kaže on.

Tržište se smirilo, ali je na izuzetno visokom nivou (Foto: Depositphotos/Ale_Mi)

Cene primarnih poljoprivrednih kultura su na znatno višem nivou u odnosu na prethodne godine, i kako Janjić kaže, na to su uticali inflacija, rast cena inputa, kao i rat Rusije i Ukrajine, najvećih izvoznika žitarica i uljarica. Ukazao je i da su početkom sukoba, cene na svetskom tržištu imale izrazit skok u martu, ali da su otvaranjem izvoza pale na nivo pre sukoba.

Na domaćem tržištu se, zbog loših vremenskih uslova, beleži pad proizvodnje jarih useva, pa će niži prinosi uticati i na koštanje ovih biljnih vrsta u narednom periodu, ali će cene diktirati i dešavanja na svetskom tržištu, posebno kada je kukuruz u pitanju.

"Kukuruz i soja su kod nas izuzetno podbacili, prosečan prinos kukuruza u ovoj žetvi bio je ispod pet tona po hektaru, a soje ispod dve tone, dok je suncokret, usled veće otpornosti na sušu, ipak prošao nešto bolje, sa prosekom od oko 2,7 tona po hektaru, ali i dalje ispod višegodišnjeg proseka. Ozimi usevi, kao što je pšenica, sa 5,2 tone po hektaru prinosa, bolje su prošli", naglasio je Janjić i dodao da je usled pada proizvodnje u EU, Rusiji, Ukrajini, SAD-u, proizvodnja kukuruza manja za čak 55 miliona tona

Šta je sa stočarima?

Suša je uzela danak ratarima i stočarima, ali ni tržište ih nije štedelo. U vremenu skupih namirnica retko koji farmer u Srbiji ubira profit, a među stočarima su opstali samo oni najuporniji. Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju da će u ovoj godini stočarstvo biti u vrhu prioriteta agrarne politike, prenosi RTS.

"Mi smo malo tovili, jer smo se plašili niske cene tovljenika, a hrana je skupa. Prasići se brže obrću, a manje hrane treba - pa šta je tu je", kaže Branko Đuričić iz sela Gola Glava.

Visoke cene proizvodnje, a niske otkupne su one koji su tovili svinje mahom pretvorili u proizvođače prasića, a mnogi su i zatvorili farme.

"Vrlo ćemo se posvetiti strateški svinjogojstvu, a onda kravama, junicama, kravama dojiljama, tako da će fokus Ministarstva poljoprivrede ići u tom pravcu", ističe ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Jelena Tanasković.

Procene za 2023. - Inflacija u proseku 6,3 odsto?

Prema podacima Evropske centralne banke, prosečna inflacija u EU iznosi 10 odsto, a procene su, kako direktor Produktne berze kaže, da će u 2023. u proseku iznositi 6,3 odsto. Centralne banke su gotovo sinhronizovale podizanje kamatnih stopa, što kako kaže, nije video u poslednjih pet decenija. Navodi i procene da će rast kamatnih stopa biti nastavljen i u 2023. godini, što može da ukaže da će i na tržištu poljoprivrednih proizvoda biti skokova.


Tagovi

Cenovno kretanje Miloš Janjić Cene žitarica Tržište žitarica FAO indeks Cena kukuruza Branko Đuričić Inflacija


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃