Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište hrane
  • 11.09.2022. 15:00

Šta je razlog povećanja vrednosti EU trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima?

Na mesečnom nivou povećanje vrednosti bilo je 11 odsto, odnosno 32 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Foto: Depositphotos/IgorStrukov
  • 94
  • 18
  • 0

Najnoviji mesečni izveštaj Evropske komisije o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima pokazuje da je maju 2022. godine ova trgovina u EU dostigla ukupnu vrednost od 34,9 milijardi evra. Na mesečnom nivou to je povećanje od 11 odsto, odnosno 32 odsto u odnosu na maj prošle godine.

Ovakav rezultat je podstaknut kontinuiranim rastom cena robe. Izvoz je procenjen na 19,4 milijarde evra, što odražava rast od osam odsto iz meseca u mesec i 21 odsto u odnosu na maj 2021. Radi se o većim količinama pšenice i kukuruza, ali manjim obimom za ostale žitarice.

Vrednost uvoza je 15,6 milijardi evra, što je povećanje od 15 u odnosu na april i 48 odsto više nego u maju prošle godine. To je uglavnom uzrokovano naglim povećanjem obima uvoza kukuruza, pa višim cenama kafe i orašastih plodova.

Dešavanja u maju

U tom mesecu je izvoz na Bliski istok i severnu Afriku ostao stabilan. Kada je reč o žitaricama i proizvoda od njih je dostigao 919 miliona evra, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Nagli rast je zabeležio izvoz pšenice, koji se povećao za 35 odsto u odnosu na maj 2021, a porastao je za čak 625 odsto u Maroko i za 208 odsto u Tunis.

Rast cena uticao je na vrednost trgovine (Foto: M.C.Celić)

Izvoz iz Ukrajine je imao mesečni rast 27 odsto i iznosio 233 miliona evra, dok je za povrće i svinjetinu povećan za 102, odnosno 148 odsto.

Uvoz je dostigao rekordne nivoe, s rastom za 15 odsto od aprila i dostigao vrednost od 15,6 milijardi evra. Za 41 odsto je porastao uvoz iz Brazila na mesečnom nivou i 84 odsto u odnosu na maj 2021., a zbog povećanja cena i količina roba. Najveći rast zabeležile su uljarice i žitarice, čija je vrednost na mesečnom nivou rasla za 459 miliona evra, odnosno 72 miliona evra.

Za 36 odsto porastao je uvoz iz Ukrajine i iznosio je 665 miliona evra, pri čemu je najveći rast zabeležen kod uvoza uljarica i žitarica, a porastao je i uvoz živine i jaja.

Pregled za period januar-maj

Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Kina su i dalje glavne izvozne destinacije. Izvoz u Veliku Britaniju bio je 21 odsto veći u prvih pet meseci ove godine u odnosu na 2021. Prednjačili su proizvodi od žitarica i meso živine.

U Kinu je on i dalje je nizak, a vrednost mu je bila 5,7 milijardi evra, što je pad od 29 odsto u odnosu na prošlu godinu. U subsaharsku Afriku je dostigao vrednost od 4,6 mlrd. €. Uglavnom se radilo o povećanju cena, ali i rastu trgovanjem suncokretovim uljem, šećerom i kukuruzom.

Kada je u pitanju uvoz, najviše je ostvaren iz Brazila, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine. Iz Kine je dostigao je 3,7 milijardi evra, a najviše je uvezeno masnih kiselina, voska i hrane za kućne ljubimce. Iz Australije je uvezeno robe u vrednosti 1,9 mlrd. €, pri čemu su glavni uvoz bili uljana repica, vuna, svila i vino.

Uvoz iz Ukrajine je vrednosti 665 miliona evra (Foto: Depositphotos/vipavlenkoff)

Specifične kategorije proizvoda

Za period januar-maj najveći rast izvoza zabeležen je kod žitarica, koje su u odnosu na prošlu godinu porasle za 1,5 milijardi evra. Zabeležen je snažan rast kod proizvoda od žitarica i mleka. Porastao je i izvoz maslaca, dok je za mleko u prahu rastao vredonosno, ali ne i količinski.

Vrednost uvoza kafe je porasla za dve milijarde evra zbog rasta cena, a kukuruza za 1,1 mlrd. € zbog količine.

Uvoz voća i orašastih plodova je snažno porastao i dostigao 9,3 milijarde evra, što predstavlja povećanje od osam odsto. Orašasti plodovi su stizali iz SAD-a, Turske i Vijetnama.

Izveštaj u celosti preuzimte u dokumentu ispod teksta. 


Dokumenti


Tagovi

Evropska komisija Poljoprivredni proizvodi Prehrambeni proizvodi Uvoz Izvoz Tržište hrane


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.