Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekologija
  • 06.12.2019. 08:00

Srbija ima potencijala za ekološki razvoj, ali se ipak priroda pretvara u deponiju

Srbija je zemlja koja ima mogućnosti da se u ekološkom smislu razvije veoma dobro i da iskoristi svoje prirodne potencijale, međutim, u našoj državi priroda i okruženje se sve više ugrožavaju i pretvaraju u deponiju.

Foto: Zvezdana Gligorijević
  • 129
  • 5
  • 0

Iako smo svedoci sve većeg zagađenja planete Zemlje, ujedno vidimo i da se sve više promoviše organska i ekološka proizvodnja i podstiče način života zasnovan na pre svega zdravoj ishrani.

Drugim rečima, u pitanju je cirkularna ekonomija kojom se definiše takav sistem života, ali ipak u Srbiji je tek početak četvrte industrijske revolucije. Podsticaji i kazne koji bi mogli da utiču na to da biznis funkcioniše po principu da se uzmu u obzir i drugi faktori i posledice, a ne da samo merilo uspeha bude novac, počeli su tek nedavno da se uvode u našoj zemlji.

Srbija je zemlja koja ima mogućnosti da se u ekološkom smislu razvije veoma dobro i da iskoristi svoje prirodne potencijale, međutim, u našoj državi priroda i okruženje se sve više ugrožavaju i pretvaraju u deponiju.

"Svaki evro BDP-a generiše potrošnju 4,2 kilovata električne energije i četiri kilograma đubreta koje uglavnom ne razvrstavamo i ne recikliramo. Zašto Srbija mora da uvozi zvukobrane ako se oni mogu raditi od reciklirane gume i plastike? Zašto to nije dobar biznis za neko malo preduzeće u unutrašnjosti Srbije? Zašto odbacujemo tetrapak ako možemo praviti građevinske ploče? Velike količine guma koje Srbija u ovom trenutku proizvodi i izvozi na svetsko tržište, sav odbačeni deo iz škarta se može koristiti za agroprostirke," pita Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije (PKS).

Projekat selektovanja otpada u prigradskim naseljima Užica i Tuzle

Problem sa deponijama i otpadnim vodama u Srbiji veliki

Situacija što se tiče problema sa deponijama i preradom otpadnih voda u našoj zemlji nije dobra. Ti problemi su i dalje uveliko prisutni, a pospešivanju toga doprinosi i događaj sa masovnim pomorom ribe u Srbobranu za koji mnogi optužuju lokalnu šećeranu.

"Ekologija u Srbiji je dugo bila trinaesto prase, a među stranim investitorima ima više onih koji vode računa o životnoj sredini, iako to čine u manjoj meri nego u zemljama zapadne Evrope. Ohrabruje me to što domaće firme sve više shvataju da potrošači žele ekološki proizvod. Neće moći svoje proizvode da prodaju van granica Srbije, to još uvek mogu kod nas u Srbiji, ali brzo će i u Srbiji doći vreme kada će biti gotovo nemoguće prodati proizvod koji nije ekofrendli," rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

Ukoliko poljoprivrednici konkurišu za subvencije u poljoprivredi, a da nisu ispunili sve uslove koji se odnose na ekološke zahteve, neće ni moći da dobiju te subvencije. Međutim, loše je što se to odnosi samo na subvencije iz evropskih sredstava.

"Niko od ratara ne može da dobije sredstva iz IPARD fondova ukoliko nema rešeno odlaganje plastičnog otpada od hemije. A iz nacionalnih fondova? U nacionalnim to je sad put kojim idemo. Idemo korak po korak, ne može pre zore da svane," navodi ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

Nedovoljno kadra razlog za nerecikliranje

Stručnjaci u ovoj oblasti ocenjuju da u Srbiji nema dovoljno inženjerskog kadra i infastrukture, te da je to, dodaju, razlog za nerecikliranje tekstila i baterija iz farmako-industrije i otpada od pesticida.

Prema njihovom mišljenju, poboljšanju ekološke situacije u našoj zemlji doprinelo bi finansiranje ekoloških investicija, a to bi bilo moguće uz postojanje Zelene banke. Kako je najavila nova predsednica evropske komisije, EBRD bi trebalo da se pretvori upravo u Zelenu banku, piše RTS.


Izvori

RTS


Tagovi

Srbija Ekologija Deponije Otpadne vode Siniša Mitrović Goran Trivan Branislav Nedimović


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić