Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • CAP for Us
  • 09.06.2021. 14:00

Savetodavna služba i velike podrške povećavaju ekološku proizvodnju u Austriji

Vodimo se motom ZPP-a. Ako poljoprivrednik radi na zaštiti sredine dobiće veće premije, čulo se na radionici CAP for Us na kojoj je predstavljena austrijska savezna država Gradišće, u kojoj ekološka proizvodnja neprestano raste.

Foto: Depositphotos/ah_fotobox
  • 83
  • 14
  • 0

Na upravo održanoj četvrtoj radionici u sklopu projekta "CAP for Us", 50-tak učesnika imalo je priliku da sazna kroz primere dobre prakse kako je Austrija postala jedan od najvećih ekoloških proizvođača u Evropskoj uniji. 

U prvom planu našla se njena najistočnija i najmlađa savezna država - Gradišće (Burgenland) u kojoj eko poljoprivreda neprestano raste. Trenutno je čak 31 odsto pod ovom proizvodnjom od ukupne poljoprivredne površine sa prosečnom veličinom gazdinstva od 55 hektara. 

Napomenimo samo da je to već sada više od cilja Zelenog plana, odnosno da do 2023. godine u EU 25 odsto površina bude pod eko proizvodnjom. 

Rast je, objasnio je predsednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovič, započeo pre 40 godina uvođenjem subvencija za ekološku poljoprivredu, a koja je za ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 evra po hektaru, povrtarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 evra po hektaru. Što se tiče pčelarstva, korisnik dobije 25 evra po košnici (maksimalan broj košnica za koje se može dobiti podrška je 1.000 po jednom gazdinstvu).

"Vodimo se motom ZPP-a, a to je ako poljoprivrednik radi na zaštiti životne sredine, dobiće veće premije. Isto tako ako svoju proizvodnju želi da preusmeri na ekološku, dobiće podsticaje“, ističe dodajući da se podrške finansiraju 60 odsto iz državnog proračuna dok 40 odsto pokriva sama pokrajina.

Direktor Poljoprivredne komore Gradišća Oto Prajler, podsetio je da je Austrija podeljena u devet saveznih država koje donose sopstvene zakone u poljoprivredi. One su, objasnio je, nadležne za savetovanja i informisanje poljoprivrednika pa tako postoji posebno savetodavno telo koje se isključivo bavi ekološkom poljoprivredom što se pokazalo jako bitno u samim počecima razvoja ove proizvodnje. 

Stočne farme zamenjuju vinogradi

U Gradišću, kao i u samoj Austriji, mala je struktura porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, a kako je rekao predsednik komore, "forsira" se direktna prodaja od poljoprivrednika. 

Najveći deo takve proizvodnje u zemlji odvija se u unutrašnjosti gde preovladavaju ravnice, a najzastupljenije je vinogradarstvo sa 25 odsto od ukupnih ekoloških površina, zatim ratarstvo sa deset dok je voćarstvo prisutno sa osam do devet odsto. 

Kada je u pitanju povrće, najviše uzgajaju paradajz (Depositphotos/dgdimension)

Od povrtarskih kultura najviše se uzgajaju paradajz, paprike, krastavci i salate. Iako je stočarstvo u senci, ova savezna država proizvodi najviše mleka u zemlji, a u proizvodnji pilića su samoodrživi. Ipak, primetno je smanjenje broja farmi koje sve više zamenjuju vinogradi. 

Više proizvode nego što tržište traži

U svom izlaganju, Prajler je predstavio komoru koja se sastoji od različitih odbora poput kontrolnog, glavnog i onog za ruralni razvoj, a ima i 93 saradnika. 

Glavni zadaci su zastupanje interesa poljoprivrednika, sprovođenje subvencija, savetovanje kao i informisanje i edukacija, a njen član može da postane poljoprivrednik koji ima više od 57 hektara zemlje. 

Takođe, brine se i za udruženja čiji je rukovodilac u većini slučajeva član komore, a koja plaća njihove administrativne troškove. Ipak, one nisu toliko u prvom planu, koliko zadruge. 

"One su veliki igrači sa kojima jako dobro sarađujemo, ali tamo nisu naši ljudi, oni su u potpunosti samostalni“, rekao je Prajler.

Osvrnuo se i na tržište ekoloških proizvoda i pokazao zabrinutost jer trenutno zemlja više proizvodi nego što to tržište traži. 

"Iako puno izvozimo u Nemačku i Švajcarsku, još uvek ide jako sporo i vidimo da potrošači nisu razvili tu svest“, kaže dodajući kako pokrajinska vlada radi na tome da se potražnja poveća pa je tako u vrtiće, škole i bolnice uvela ekološke, domaće proizvode. Ipak, dodaje Prajler, problem je što u dosta institucija još uvek može da se nađe, na primer, krompir sa drugog kraja sveta, a ne iz lokalnog mesta. 

"Proizvod koji se daje mora biti lokalan i sezonski. Znači, neće u jesen dati deci jagode jer ih nema, nego jabuke“, napominje. 

Na tom problemu rade i marketinške organizacije, a deca se od malih nogu uče šta je kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod tako što obilaze imanja koja se bave eko poljoprivredom. Takođe, napominje, zadrugarstvo i ostala udruženja ovde imaju posebno važnu ulogu i mali proizvođač se samo preko njih može izboriti za svoje mesto na tržištu. 

Eko podsticaji za ratarske kulture lani su im iznosili 230 evra po hektaru (Depositphotos/Nedomacki)

Na koji način austrijski poljoprivrednici uspešno grade svoju eko karijeru, na radionici je prikazano i kroz tri video priloga. U vinogradarskom sektoru predstavila se porodica Jakšić, zatim ekološki pčelar Herman Tancer i ratar Alfred Vukovič koji koristi moderne mašine koji podržavaju preciznu poljoprivredu. 

Podsetimo za kraj, cilj ovog projekta je da se uklone negativne percepcije poljoprivredne politike EU-a od strane različitih učesnika, poveća znanje o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i stvori sinergija između učesnika.


Tagovi

CAP for Us Austrija Gradišće Ekološka proizvodnja Poljoprivredna komora Gradišće Nikolaus Berlakovič Oto Prajler


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

CAP for Us RS

Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb, Srbija
tel: +385 (1) 61 09 809, e-mail: komora@komora.hr web: https://www.komora.hr