Do 40 odsto prinosa se svake godine izgubi kao posledica delovanja štetočina i bolesti, a bez upotrebe pesticida štete bi bile i dvostuko veće. Ipak upotreba hemijskih sredstava zahteva adekvatno i odgovorno korišćenje i skladištenje.
Biljna proizvodnja, velikim delom oslanja se na upotrebu pesticida kako bi se zaštitila od bolesti i štetočina, a iako oni daju ključni doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, često se javljaju i negativni uticaji na zdravlje ljudi, ali i životnu sredinu. Najveći razlog tome je neadekvatna upotreba hemijskih sredstava.
Izveštaj Evropske unije o ostacima pesticida u hrani za 2015. godinu, otkriva da je u 48 odsto analiziranih jabuka pronađeno više rezuida, 55 odsto u breskvama i 56 odsto u trešnjama. Od povrća najviše ostataka štetnih materija beleži se u: salati, šargarepi, paprici, krastavcima, paradajizu i krompiru.
U našoj zemlji, najveći deo biljne proizvodnje i dalje se odvija po principima konvencionalne poljoprivrede, ali su kriterijumi na tržištu danas dosta pooštreni. Od gajenih kontinentalnih voćaka, jabuka po pravilu ima najveću upotrebu pesticida po jedinici površine sa najvećim brojem zaštitnih tretmana.
"Nije sporna upotreba pesticida, već činjenica da se veoma često ne primenjuju na adekvatan način i u neprimerenim dozama. Proizvođači moraju imati na umu, da ukoliko se javi smanjena efikasnost specifičnih pesticida, povećanje doze ne obezbeđuje veću efikasnost. I zato je od izuzetne važnosti saradnja između proizvođača i obrazovnih ustanova u širenju novih znanja i iskustava u proizvodnji bezbedno zdrave i ekološke hrane i poljoprivrede uopšte," ističe Radmila Ćalić, savetodavac za zaštitu biljaka iz PSSS Loznica.
Prema njenim rečima dobra poljoprivredna praksa podrazumeva primenu znanja u korišćenju prirodnih resursa na održivim principima. Zbog toga je potrebno adekvatno odabrati vrstu i sortu, u pogledu vremena sejanja, sadnje, produktivnosti, otpornosti na bolesti. Zatim, je potrebno utvrditi optimalno odnos između grupa useva radi racionalnog korišćenja radne snage. Potrebno je i upotrebiti umerene količine organskih i mineralnih đubriva, kao i žetvene i druge organske ostatke za održavanje stablinosti hranljivih materija u zemljištu.
Međutim, ono što je prema njenim rečima najveći problem današnjeg poljoprivrednika je nesavesno korišćenje hemijskih sredstava, kao i njihovo neadekvatno skladištenje, a to zna itekako da ugrozi zdravlje ljudi, životinja i samu životnu sredinu.
"Sredstva za zaštitu biljaka moraju se držati na posebnom mestu, neodostupna deci i domaćim životinjama. Lice koje rukuje sa njima uvek, bez izgovora, mora nositi gumene rukavice, zaštitno odelo kao i masku za nos i usta. Ako ne mislite na svoje zdravlje, sigurno nećete ni na tuđe. Sredstva obavezno tačno odmeriti, prema uputstvu, a nikako odmeravati od oka," navodi ona.
Sredstva za zaštitu biljaka dolaze na tržište u različitim formulacijama, a najčešće se primenjuju prskanjem. Uspeh prskanja zavisi od mnogo faktora, a najviše od vremenskih prilika. Vetar, može prouzrokovati zanošenje sredstava na površine i biljke koje nismo planirali da prskamo i zato stručnjaci naglašavaju da se ono radi po mirnom vremenu bez vetra. Ukoliko su temperature niže od 5 stepeni, ali i više od 25 smanjiće efikasnost ili izazvati fitotoksično delovanje. Neki preparati gube efikasnost pod uticajem svetla i zato ih je neophodno primenjivati prema uputstvima proizvođača. Rosa je takođe nepoželjna jer menja koncentraciju sredstava, a kiša može delovati pozitivno (u primeni zemljišnih herbicida), ali u svim ostalim slučajevima nije poželjna jer ispira sredstvo.
Ćalićeva naglašava da koliko je bitno pravilno pripremiti i primeniti zaštitna sredstva na biljke, gotovo sa istom ozbiljnošću moramo pristupiti i uklanjanju ambalaže. "Zabranjeno je ponovno korišćenje ambalaže, a nakon korišćenja obavezno je isprati i to na samom imanju gde je sredstvo i primenjeno. Važno je da se sa uređajem za aplikaciju ispere ambalaža odmah nakon pražnjenja i ispranu tečnost prebaciti u prskalicu. Postupak ispiranja se sprovodi kroz tzv. "trostruko Ispiranje" ili ispiranje pod pritiskom. Ispranu amblažu obavezno probušiti i tako je učiniti neupotrebljivom."
Nikako praznu ambalažu bacati u vodu, jame, kanale, kanalizacione mreže, pored puteva, na deponije ili na bilo koji drugi način koji može dovesti do zagađenja životne sredine.
Ćalieva naglašava da su za preuzimanje ovog otpada zaduženi ovlašćeni operateri (SEKOPAK i PWW) angažovni od strane SECPA članica, koji se staraju da se nakon preuzimanja od poljoprivrednika, transport, skladištenje i odlaganje sprovede na adekvatan način u skladu sa propisma. Sve troškove oko zbrinjavanja ovog otpada snose članice SECPA. Ovo je jedini pravilan i propisan način postupanja sa hemijskim otpadom, koji obezbeđuje da ne dođe do ugrožavanja zdravlja ljudi i životne sredine.
Tagovi
Autorka