Nakon potpisivanje Memoranduma o sprovođenju projekta "Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika" u toku je prikupljanje podataka sa terena.
Prioritet rada Vlade Srbije u ovoj godini je borba protiv sive ekonomije. Zbog toga je pokrenuta inicijativa da se sezonski radnici u poljoprivredi uvedu u legalne tokove, posebno jer je reč o 300.000 ljudi. Tokom avgusta potpisan je i Memorandum.
Rešenje je u donošenju zakona koji bi pojeftinio i pojednostavio proces prijavljivanja ovih radnika i doneo im pravo na radni staž, penziono i zdravstveno osiguranje.
Ovom temom Nacionana alijanska za lokalni ekonomski razvoj (NALED) bavi se poslednje dve godine.
"NALED je prepoznao ovaj problem i aplicirali smo kod nemačke agencije GIZ za dobijanje projekata. Projekat je zapravo podrška za donošenje zakona kojim će se rešiti problem sezonskim radnicima. On takođe obuhvata i implementiranje zakona. Veoma je komplikovano sada prijaviti sezonske radnike. Ovaj postupak bi trebalo da bude olakšan, jer će se prijavljivanje obavljati elektronskim putem. Obezbedili smo sredstva za nabavku softvera, kao i za obuku ljudi koji će na njima raditi", objasnio je Nebojša Žugić iz NALED-a.
Sada su sezonski radnici ljudi koji nemaju nikakva prava. Oni formalno ne postoje. Predlog je da takozvani sezonci dobiju staž, osiguranje za povredu na radu i penziono osiguranje. Kod sezonskih poslova povrede se često dešavaju, a ovi ljudi ukoliko se povrede sada nemaju pravo ni na kakvu zdravstvenu zaštitu. Osim toga, do kraja sezone obično ne mogu više da rade i da zarađuju za život.
"I za državu je dobro da reši ovaj problem, jer će kroz poreze dobiti svoj deo. Za ovaj vid zapošljavanja nameti će biti manji u odnosu na one koji se sada plaćaju kada se angažuju sezonski radnici. Jako je važna činjenica da se sezonskim poslovima u navećem broju slučajeva bave ljudi koji primaju neki vid socijalane pomoći. Zakonom bi bilo predviđeno da tokom angažovanja na sezonskim poslovima ne gube socijalnu pomoć", pojasnio je Žugić
Doneti zakon niije jednostavno, a kako bi se došlo do što kvalitetnijih rešenja u gradovima Srbije se organizuju info-dani. Oni su veoma značajni, jer se i od polodavaca i od radnika prikupljaju podaci o tome šta sve treba da bude uključeno u novi zakon.
"Zrenjaninska gradska vlast za sada nema podatak koliko ljudu radi u sivoj zoni na poljoprivrednim poslovima. Nadamo se da ćemo tačnu evidenciju o tome imati naredne godine, kada pomenuti zakon bude bio usvojen i primenjivan u praksi. Naš cilj i jeste da znamo koji ljudi se angažuju na sezonskim poslovima, na koji način su zaposleni, kakve uslove rada imaju i koja prava mogu da ostvare", rekao Duško Radišić, pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina.
Foto: Jasna Bajšanski
Tagovi
Autorka