Položaj seoskih žena u Srbiji daleko je od idealnog i mnogo toga treba menjati, ukazali su učesnici konferencije "Snažna žena - snažno selo" koja je održana na Zlataru.
Zvanična statistika beleži da je život žena u selima Srbije daleko od idealnog. One često rade izuzetno teške fizičke poslove i po 16 sati dnevno. Oko 50 odsto seoskih žena vodi se kao nezaposleno ili nikada nisu radile, pa nemaju socijalno, penzijsko i zdravstveno osiguranje. Njihov rad u porodici nije plaćen jer se smatra da su briga o deci, porodici i domaćinstvu njihova obaveza.
Međunarodni dan seoskih žena: Svaka treća zaposlena žena u svetu radi u poljoprivredi
Glavni izvor prihoda žena na selu čine skromna penzija ili socijalna primanja, a često su u potpunosti ekonomski zavisne od muških članova porodice.
"Mnogo toga treba menjati kada su u pitanju položaj i status žena na selu. Zakonom su neke stvari već regulisane ali na žalost prisutni patrijahat to poništava. Mi živimo u odnosima gde žene ne nasleđuju i nemaju svoju imovinu i gde njihov rad nije plaćen," kaže Mileva Malešić iz organizacijie "Forum žena Prijepolja", koja je i organizovala dvodnevnu konferenciju na Zlataru.
Kako bi se upoznali sa "stanjem na terenu" oni su obišli domaćinstvo u kome pod istim krovom žive tri generacije Kurćubića.
"Ženama u selu danas je puno lakše, jer su uglavnom pošteđene teškog fizičkog rada, što nekada nije bio slučaj. Pomognu u polju i u staji kada zatreba, ali se uglavnom bave decom i kućom. Mada ni to, priznajem, nije lako," kaže na osnovu svog iskustva Milisav Kurćubić iz Bukovika kod Nove Varoši.
U domaćinstvu porodice Kurćubić, žive tri generacije. Pored Milisava, supruge Miljane (27) i njihovo troje dece, tu su i njegov otac Raco (59) i majka Gordana (52), kao i brat Bojan i sestra Bojana koji studiraju u Kragujevcu. Zajednički obrađuju oko 30 hektara zemlje i brinu o tridesetak grla krupne stoke. Krasi ih sloga, a kažu da kod njih nema striktne podele posla.
Kurćubići imaju dve savremeno opremljene štale, a mleko od 17 krava muzara daju u otkup i zadovoljni su cenom.
"Mnogo je lakši život ženama u gradu, ali je iskustvo koje sam stekla živeći i radeći na selu neprocenjljivo. Ovde međutim nema kulturnih dešavanja i društvenog života što i te kako nedostaje mladim ljudima poput nas. Mana je i što za nas koji živimo od poljoprivrede nema ni godišnjeg odmora ni praznika, jer stoka mora da se hrani i poji svaki dan, ali su zato zdrav život i zdrava hrana velika prednost. Još da se seljak i njegov rad više cene," kaže Miljana, rođena Pribojka, koja je godinama živela u Negotinu.
Tridesetogodišnji Milisav Kurćubić probao je da živi u Beogradu i u Novoj Varoši, ali ga srce vuklo u zavičaj. Danas je jedan od uzornijih poljoprivrednih proizvođača, u selo se vratio na nagovor supruge Miljane koja je rođena i odrasla u gradu. Šest godina su u braku, izrodili su Andreja (4) i blizance Hristijana (2) i Hristinu (2) koji su im, kažu, najveće bogastvo.
"Sve se radi mašinski pa je život u selu danas u tom pogledu, puno lakši nego nekada. Ali u selu nema opstanka i napretka bez mladih bračnih parova i jake porodice. Džaba njive, livade i pune staje ako nema sloge, a selom se ne čuje žagor dece," kaže Milisav.
O svojim iskustvima života na selu, Kurćubići su nedavno u svom domu razgovarali sa učesnicima konferencije "Snažna žena - snažno selo". U gostima su im bili Ambasadorka Australije Rut Stjuart, zamenica ambasadorke Velike Britanije Rebeka Fabrici, predstvanice kancelarije Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, aktivistkinje ženskog nevladinog sektora i žena sa sela iz opština Prijepolje, Priboj i Nova Varoš.
"I u Srbiji i u Australiji na slikama koje predstavljaju farme uglavnom su muškarci, mada je realnost sasvim drugačija jer većinu tih farmi vode upravo žene. Iako po mnogo čemu slične, naše dve zemlje se u nekim stvarima ipak razlikuju kada je u pitanju položaj žena na selu. U Australiji postoji veliki broj nacionalnih udruženja koja pomažu ženama kako da uspešno vode poslove, da se bave poljoprivredom i kako da svet čuje za njih. Takođe, kod nas postoji jedna prestižna nagrada koja se svake godine dodeljuje najženi sa sela i mislim da je to nešto što bi trebalo i Srbija da pokrene u nekoj bliskoj budućnosti," kaže za Agroklub australijska ambasadorka Rut Stjuart.
Foto prilog
Tagovi
Autor