Nezadovoljni poljoprivrednici okupljeni oko Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije smatraju da je zbog slobodnog protoka robe na tržištu i povećanja konkurentosti srpskih poljoprivrednika, neophodno povećati subvencije, odnosno direktna davanja po hektaru. Razlog za to je kako su naveli što je 2017. godina bila izuzetno teška za proizvođače, a subvencije u zemljama u okruženju su 5-6 puta veće nego u Srbiji.
Upravni odbor Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije je na sednici održanoj 14. februara, u Požarevcu, zatražio od Ministarstva poljoprivrede da obrati veću pažnju na poljoprivredna gazdinstva kojima je osnovna delatnost poljoprivreda i ostvari partnerski odnos sa poljoprivrednicima na terenu. Tako će se, kako piše u zvaničnom Saopštenju Asocijacije, steći mnogo bolji uvid u poslovanje i probleme sa kojima se suočava srpska poljoprivreda.
Poljoprivrednici smatraju da je zbog slobodnog protoka robe na tržištu i povećanja konkurentosti srpskih poljoprivrednika, neophodno povećati subvencije, odnosno direktna davanja po hektaru. Razlog za to je kako su naveli što su subvencije u zemljama u okruženju 5-6 puta veće nego u Srbiji. Predstavnici Nezavisne asocijacije poljoprivrednika su u ovom saopštenju podsetili na to da je 2017. godina bila jedna od najtežih za poljoprivrednike, koji su uglavnom opterećeni dugovanjima, kreditima, a svoje poljoprivredne ne mogu da prodaju zbog slabog interesovanja na tržištu. Direktna posledica toga je kako napominju velika količina uvezenog kukuruza po niskim cenama.
Poljoprivrednici su podsetili na to da je ministar poljoprivrede javno obećao da će oni, u proleće 2018. godine, imati regresirani dizel za poljoprivredu, a sada se to obećanje odlaže za jesenju sezonu, bez jasno iznetog plana o obuhvatu i mehanizmu subvencionisanja. U saopšenju UO Nezavisne asocijacija poljoprivrednika Srbije, navodi se da je javni poziv i pravilnik za IPARD izašao 25. decembra 2017, a vodič 19. januara 2018. godine što, kako tvrde paori, znači da su se u toku poziva menjala pravila konkursa. Prema rečima poljoprivrednika sve to skraćuje vreme trajanja konkursa, a njih dovodi u zabludu i kompromituje državne organe i proces evropskih integracija u očima građana Srbije, a naročito poljoprivrednih proizvođača.
Paori su zatražili da se poljoprivredno zemljište ne daje u zakup na godinu dana kao do sada već da se taj period produži na najmanje 3 godine, te da se učešće na licitaciji u prvom krugu omogućiti samo poljoprivrednim gazdinstvima čiji su nosioci obveznici PIO fonda poljoprivrede i imaju izmirene obaveze po osnovu javnih prihoda. Poljoprivrednici traže i ograničenje maksimuma površina koje može da zakupi jedno poljoprivredno gazdinstvo na 50 hektara, čime bi se povećao broj korisnika državnog poljoprivrednog zemljišta, a samim tim i pružila perspektiva i ekonomski ojačala mala poljoprivredna gazdinstva i mladi poljoprivrednici koji žele zasnuju poljoprivrednu proizvodnju.
Među članice Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije i poljoprivrednicima je prisutno veliko nezadovoljstvo, a kako stoji u zaključku saopštenja oni su spremni da izađu na ulice i započnu proteste ukoliko Ministarstvo poljoprivrede u najkraćem roku ne odgovori na potrebe poljoprivrednika i tako spreči dalju propast poljoprivrednih gazdinstava.
Izvor: Nezavisna asocijacija poljoprivrednika Srbije
Foto: Liza photograph / Flickr
Tagovi
Autor