Poljoprivreda od 2008. nije smanjila emisije stakleničkih plinova

U 2020. godini emisije stakleničkih plinova nastale privrednim aktivnostima u Europskoj uniji su prema Eurostatovim podacima iznosile 3,5 milijardi tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO₂). To je u odnosu na 2019. pad za devet posto, a u odnosu na 2008. čak 24 posto.

Godišnji računi emisija u zrak nude uvid u detaljne podatke za 64 proizvodne aktivnosti koje emitiraju plinove kao i za kućanstva, a Eurostat ih je podijelio u šest glavnih skupina privrednih aktivnosti.

Prema njima, djelatnost s najvećim emisijama 2020. je bila proizvođačka industrija, i to sa 740 milijuna tona CO₂ što čini 21 posto ukupno ispuštenih stakleničkih plinova. Slijedi snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom sa 719 miliona tona, također 21 posto. Treći najveći zagađivač su kućanstva sa 693 miliona tona ili 20 posto emisija koja stakleničke plinove ispuštaju zbog prijevoza, grijanja i slično.

Što se tiče poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, emisije su iz 2020. ostale na razinama onih iz 2008. Također, ove tri djelatnosti, uključujući vađenje ruda i kamena bile su jedine u kojima su emisije metana i dušikovog oksida bile veće od emisija ugljičnog dioksida.

Između 2008., koja je prva godina mjerenja i 2020. najveće relativno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 41 posto zabilježeno je u snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Slijedi vađenje ruda i kamena s 38 posto te proizvodnja s 27 posto.

Najveće apsolutno smanjenje emisija zabilježeno je u snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom s 1,2 milijarde tona ekvivalentnog ugljičnog dioksida u 2008. na 719 miliona tona u 2020. Zatim slijedi proizvodnja u kojoj je došlo do smanjenja od 1 milijarde tona do 740 miliona tona i kućanstva od 836 mil. tona ekvivalenta CO₂ do 693 miliona tona.