Tokom 2019. godine u Srbiji evidentirano je blizu 19.000 požara na otvorenom prostoru. Najviše je gorelo nisko rastinje, ali u požarima su stradale i šume, livade, voćnjaci, žitarice i vinogradi. Tada je u požarima 14 građana izgubilo život, povređeno 40 i spaseno troje građana.
Paljenje strnjike koje se još uvek primenjuje u Srbiji kao nedozvoljen način uklanjanja žetvenih ostataka sa njiva, predstavlja visok bezbednosni rizik i nosi višestruke štetne posledice, zbog čega Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu - GEF i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP, realizuju kampanju širom Srbije sa apelom da se ne pali strnjika.
"Tokom 2019. godine u Srbiji evidentirano je blizu 19.000 požara na otvorenom prostoru. Najviše je gorelo nisko rastinje, ali u požarima su stradale i šume, livade, voćnjaci, žitarice i vinogradi. Samo u prošloj godini u požarima 14 građana izgubilo je život, povređeno 40 i spaseno troje građana", navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.
Paljenjem strnjike nanosi se šteta u poljoprivredi, jer se visokim temperaturama požara uništavaju korisni mikroorganizmi u gornjim slojevima zemljišta i smanjuje njegova plodnost, a takođe se smanjuje sadržaj humusa u zemljištu i uništava celokupan azot koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem.
Zagrevanjem zemljišta pri paljenju slame izgori, zavisno o sadržaju humusa u zemljištu i do tri tone po hektaru, a za stvaranje jednog centimetra ove korisne zemljišne komponente potrebno je 100 godina, dok se paljenjem nepovratno izgubi, odnosno vraća u atmosferu, oko šest kilograma azota po toni slame.
Nasa satelit: Srbija u oktobru imala najviše požara u Evropi
"Spaljivanjem strnjike ne smanjuje se samo kvalitet zemljišta, već se požar neretko proširi na okolinu uništavajući čitave ekosisteme, ugrožavajući lovnu divljač, divlje biljne i životinjske vrste, devastirajući zaštićena područja."
Za prestanak ove zakonom zabranjene prakse koja se kvalifikuje kao krivično delo, i za koji su predviđene visoke novčane kazne, potrebno je i jačanje svesti građana o njihovim štetnim posledicama.
"U okviru ovogodišnje kampanje, u Sremskoj Mitrovici je realizovana prva od pet radionica kroz organizacionu mrežu Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Republike Srbije. U okviru kampanje "Ne pali strnjiku!" koja ima za cilj da u javnosti probudi svest o tome da je spaljivanje strnjike višestruko štetno, i da se ova praksa mora iskoreniti, istovremeno će biti promovisana dobra rešenja za zbrinjavanja žetvenih ostataka, koja su efikasna i nije ih teško primeniti", poručuju iz resornog ministarstva.
Tagovi
Autorka