Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • U spomen na slavnog genetičara
  • 31.05.2017. 12:00

Otkrivena bista Slavka Borojevića

Široj agrarnoj javnosti akademik Borojević će ostati u sećanju po njegovoj najpoznatijoj sorti pšenice - Sava. Ona je 1976. u Slovačkoj dala prinos od 10,9 t/ha i u to vreme bila druga na listi svetskih rekordera u prinosu.

Foto: Đorđe Simović
  • 2.131
  • 103
  • 0

Bista akademika prof. Slavka Borojevića (1919. - 1999.), rad vajara Vladimira Jokanovića otkrivena je na platou ispred Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Bistu su otkrili njegova ćerka prof. Ksenija Borojević i akademik prof. Dragan Škorić.

Jedan od najuspešnijih selekcionera pšenice u svetu

Široj agrarnoj javnosti akademik Borejević će ostati u sećanju po njegovoj najpoznatijoj sorti Sava. Ona je 1976. u Slovačkoj dala prinos od 10,9 t/ha i u to vreme bila druga na listi svetskih rekordera u prinosu.

Sorte profesora Borojevića stvorene krajem 60-tih i početkom 70-tih zamenile su inostrane sorte koje su tada bile zastupljene u našoj zemlji i u mnogome doprinele unapređenju i povećenju proizvodnje hlebnog zrna u tadašnjoj Jugoslaviji.

Profesor Borojević je autor ili koautor 112 sorti pšenice i tritikalea koje su priznate u Jugoslaviji ili kasnije u Republici Srbiji i šest sorti koje u priznate u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Rumuniji, Španiji i Rusiji.

Dimitrijević: Pionir u stvaranju naših sorti pšenice

Govoreći na svečanosti profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Miodrag Dimitrijević rekao je da reč "sloboda" opisuje životni put i rezultate kojima nas je zadužio:

"Sloboda je nešto što je profesora Borojevića krasilo od samog početka njegovog životnog puta, kada se kao borac u ratu borio za slobodu i posle, kada je bojno polje zamenio agronomskim poslom i poljem za proizvodnju hrane. I ta borba bila je borba za slobodu, nezavisnost, da budemo svoji na svome, da imamo svoje zrno, svoju poljoprivredu i budemo ponosni na ono što imamo".

Denčić: Borojević je bio vrsni oplemenjivač, pedagog i govornik

Akademik Srbislav Denčić rekao je da bi se naučno - istraživačka aktivnost profesora Borojevića mogla svrstati u nakoliko programskih oblasti: genetska istraživanja kvantitativnih svojstava pšenice, teorija oplemenjivanja biljaka, izgradnja modela visokoprinosnih sorti pšenice i već pomenuta - stvaranje visokoprinosnih sorti pšenice.

Govoreći o pedagoškoj aktivnosti Borojevića, Denčić je istakao da je bio svestan činjenice da je dobro obrazovanje prvi i najvažniji faktor za svaki napredak kako za pojedinca tako i za društvo u celini.

Srbislav Denčić

"Profesor Borojević je bio inicijator otvaranja poslediplomskih studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu 1959/60. godine a 1962/63. godine napravio je Plan i program magistarskih studije na grupi 'Genetika i oplemenjivanje biljaka' čiji je rukovodioc bio do odlaska u penziju 1988. Na redovnim studijama je predavao predmete, genetiku i oplemenjivanje biljaka, a na postdiplomskim studijama: uvod u metododiku naučnog rada, citogenetiku, teoriju oplemenjivanja biljaka, oplemenjivanje biljaka i populacionu genetiku", rekao je Denčić.

On je naveo i imena brojnih udžbenika kojima je Borojević bio autor: Genetika (1971. i 1976.), Metodologija eksperimentalnog naučnog rada (1974. i 1978), Principi i metodi oplemenjivanja bilja (1981. i 1992.). Denčić je ocenio da su te knjige i danas "i bukvar i alfa i omega" genetike i oplemenjivanja bilja.

Od klupe do rova

Akademik Denčić je saradnicima, poštovaocima i prijateljima akademika Slavka Borojevića na platou ispred Poljoprivrednog fakulteta naveo i najvažnije etape u životu tog velikana.

Slavko Borojević je rođen 21. novembra 1919. godine u Knezovlјanima, opština Kostajnica u tek stvorenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Gimnaziju je završio u Sisku 1939. i iste godine se upisao na Polјoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu. Studije je prekinuo zbog rata.

Kao visokomoralni i slobodoljubivi mlad čovek uključio se u borbu protiv neprijatelja. U narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941. do 1945. godine. Bio je borac, komesar čete, komesar batalјona, komesar brigade i član politodjela divizije. Učestvovao je u IV i V ofanzivi, te u bitkama na Neretvi i Sutjesci. Januara 1945. završio je vojnu karijeru kao major i odmah je nastavio studije na Polјoprivredno-šumarskom fakultetu gde je i diplomirao 1947.

Usavršavanje u SAD

Često je pričao, da uopšte nije bio u dilemi da li da se otisne u sigurnu prosperitetnu vojnu karijeru ili da se zaputi u neizvestan svet nauke. Izabrao je ovo drugo jer je bio uveren da dolaze vremena "nauke i znanja". Već naredne 1948. je izabran za asistenta na predmetu genetika kod čuvenog profesora Alojza Tavčara, jednog od utemenjivača genetike kao nauke na našim prostorima.
Slavko Borojević je kao perspektivni mladi nučni radnik pozvan 1951. od strane Rokafelerove fondacije na usavršavanje na Univerzitet Minesota u Sent Pauliju i u laboratoriju u Kold Spring Harburu, SAD.

Bista je postavljena ispred Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu

Preko Sarajeva do Novog Sada

Nakon povrataka iz SAD, Slavko Borojević je pod mentorstvom prof. Alojza Tavčara doktorirao 1953. godine sa temom "Heterotis raži proizveden križanjem domaćih populacija i sorti". Za docenta na predmetu genetika izabran je 1956. Kraće vreme je proveo na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevua 1957. dolazi na Poljoprivredni fakultet u Novi Sad kao vanredni profesor za predmete genetika i oplemenjivanje biljaka. U 1962. godini Slavko Borojević je izabran za redovnog profesora genetike.

Dolazak u Novi Sad na tek formirani Poljoprivredni fakultet (1954.) i Univerzitet (1960.) je bio izvanredan vizionarski potez profesora Borojevića. Mlad, izuzetno intelegentan, ambiciozan, pun znanja i ideja, profesor se prihvatio posla na mnogim poljima genetike, oplemenjivanja, pedagoško-edukativnog rada i ono što ga je sigurno činilo najviše srećnim je bio rad na stvaranju novih sorti pšenici.

On je bio "ugaoni kamen" ne samo Katedre za genetiku i oplemenjivanje bilja već i šire, osnivač i ideolog "prve i prave škole genetike", koju su sledbenici kasnije nazvali "škola genetike profesora Borojevića". Tu školu su završile plejade mladih naučnih radnika, a među njima je bilo i kolega iz Egipta, Pakistana, Bangladeša i Alžira.

Teško da se i na desetinama listova papira mogu prikazati i opisati svi radovi, rezultati, stvorene sorte, mentorstva, napisane knjige kao i funkcije i priznanja koje je u toku svog životnog i radnog veka ostvario i dobio profesor Slavko Borojević.

Kreator i rukovodilac

Na jugoslovenskom nivou, profesor je bio inicijator osnivanja tri naučno-istraživačka centra u Novom Sadu, Zagrebu i Kragujevcu, čiji je cilj bio unapređenje oplemenjivanja i proizvodnje pšenice. Od njihovog početka 1956. pa sve do 1980. god. profesor Borojević je bio na čelu Koordinacionog odbora pomenutih centara kao i permanentni ideolog programa rada. Zahvaljujući ovakvom konceptu iz ovih programa su proizišle domaće visokorodne sorte pšenice, koje su vrlo brzo postale dominantne na žitnim poljima Jugoslavije, a potom neke od njih i na mnogim žitnim poljima Čehoslovačke, Mađarske, Austrije, Švajcarske i drugih zemalja.

U istom periodu profesor Borojević je izneo ideju o formiranju savezne Biljne banke gena i to ne samo za pšenicuveć i za ostale biljne vrsta važne za našu zemlju. Ova banka gena je osnovana i funkcionisala je veoma dobro do raspada tadašnje države.

Profesor Borojević je bio kreator i rukovodilac mnogih domaćih i međunarodnih naučnoistraživačkih projekata.

Pored svih obaveza i izuzetno obimnih naučnih i obrazovnih aktivnosti, profesor Borojević je uvek imao vremena za svoju porodicu. Bio je brižan i posvećen suprug, otac i deda. Slavko Borojević i njegova supruga Katarina, takođe ugledni profesor genetike, svojim radom u nauci usmerili su i životne puteve svojoj deci. Sin Dušan je profesor elektrotehnike, a ćerka Ksenija profesor arheologije. Oboje rade u SAD.

Najvažnije funkcije

Akademik Borojević kao harizmatična i vizionarska linčnost biran je na brojne funkcije. Između ostalih, bio je i: dekan Poljoprivrednog fakultata u Novom Sadu (1960-1962); predsednik Komisije za doktorat nauka (1963-1975); rektor Univerziteta u Novom Sadu (1975-1977); pedsednik Zajednice Univerziteta SFRJ (1975-1977); redovan član VANU (od 1979.); predsednik VANU (1984-1988), redovan član SANU (1991.).

Foto: Đorđe Simović


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Slavko Borojević Pšenica Bista Poljoprivredni fakultet Novi Sad


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."