Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Najstariji student
  • 22.10.2020. 12:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Novi Sad

Najstariji student novosadskog Poljoprivrednog fakulteta - do sada izumeo četiri patenta

Ne koristim kompjutere, sve pišem na pisaćoj mašini. Od majke koja je bila učiteljica sam naučio kako da učim. Izumeo sam četiri pronalaska. Do sada sam samo tri puta pao na ispitu, navodi Dušan Pejin koji u devetoj deceniji završava doktorske studije.

Foto: Andrijana Glišić
  • 1.974
  • 84
  • 0

Za nekoliko dana slavi 84. rođendan, a još bar dve decenije planira da studira na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U pitanju je najstariji student ove obrazovne ustanove - Dušan Pejin iz Čonoplje kod Sombora.

Trenutno je na doktorskim studijama, a u toku akademskog školovanja stekao je četiri diplome; na osnovnim, postiplomskim, master i magistarskim studijama. Čuveni opis "večiti student", zahvaljujući Pejinu, dobila je novo značenje i simboliku. Fakultet i obrazovanje postali su sastavni deo njega i slobodno možemo reći da se to do kraja njegovog života neće promeniti. To nam je i sam potvrdio.

Nedeljko Tica: Popularna Fitomedicina i Agroekonomija, nedostaju studenti iz inostranstva

"Ja ću živeti još 20 godina. Kada završim ove doktorske studije u kojima sam se fokusirao na kukuruz, upisujem druge za prasce", sa osmehom priča Pejin za Agroklub.

Suvi rezanci šećerne repe umesto kukuruza

Prvu diplomu dobio je 1963. godine. Kroz svoje školovanje izučavao je različite oblasti agrara, a neke od njih našle su mesto u master (tema "Štetni insekti i glodari na krmnim kulturama Bačke") i magistarskom radu (tema "Ishrana krava muzara povećanim nivoima suvih rezanaca šećerne repe").

"U ovoj drugoj sam dokazao da suvi rezanci mogu u potpunosti da zamene kukuruz u ishrani krava muzara."

Pisaća mašina sigurnija od laptop-a

Iako se bliži polovini devete decenije, za knjigu uvek ima i vremena i želje. Ljubav ka usavršavanju i sticanju novih znanja duguje majci koja je po profesiji bila učiteljica i koja ga je, kaže, naučila da uči. Bez obzira na moderne tehnologije i sve prednosti i olakšice koje pružaju, naš sagovornik je ostao veran starom sistemu.

Prvu diplomu dobio 1963. ali to ga nije sprečilo da niže dalje studije i indekse

"Jednom sam napisao više od pola rada na laptop-u, ali sam nešto kliknuo i sve se obrisalo. Ne koristim kompjutere, sve pišem na pisaćoj mašini. Profesorima to ne smeta. Kada je u pitanju učenje, od majke sam naučio da u lekciji podvučem najvažnije i onda to prepišem više puta dok ne zapamtim i dan danas tako radim", navodi naš sagovornik i dodaje da svega tri ispita nije uspeo da položi iz prvog puta.

Patent: Dublja setva kukuruza

Ljubav prema poljoprivredi rodila se još u detinjstvu. Njegova porodica imala je oko pet jutara zemlje, a kao dete je pomagao ocu na njivi.

"Sejali smo kukuruz, a klipovi su bili mali i meni otac da domaći zadatak da od njih izaberem najbolje, pa od svakog skinem vrh koji se savija i kraj i tako sam svake godine pripremao seme za setvu kukuruza."

Nije mogao ni da pretpostavi da će nekoliko decenija kasnije upravo on biti tvorac jednog od veoma značajnih patenata za proizvodnju ove ratarske kulture. Radi se o pronalasku koji dokazuje da veća dubina setve donosi veće prinose i sigurniju proizvodnju.

Setva kukuruza: Povoljni uslovi, ali problematični kasniji hibridi?

"To sam izmislio još 1967. godine. Podstakla me je činjenica da kukuruz u našim uslovima ima svaku drugu sušnu godinu i tada nema prinosa. Došao sam na ideju da uradim setvu i da tri centimetra spustim u tu dubinu setve, razgrnem tri, pa šest pa devet. Sejao sam na sniženim nivoima i video da se različite dubine semena drugačije ponašaju pri klijanju. Oni najdublje sejani, bili su na kraju najviši. Plodno tlo je važno za nicanje, ali dubine određuju nivo vlažnosti koji utiče na brzinu", objašnjava ovaj student.

Uzgoj prasadi bez antibiotika

Pored ovog, Pejin je osmislio još tri patenta. Jedan od njih odnosi se na uzgoj prasadi bez upotrebe antibiotika: "Značaj uzgoja prasadi u periodu prašenja i predtova za uspešnu proizvodnju svinja u tovu".

U redovnoj proizvodnji prasadi krmača ostaje sa njima 28 dana i nakon toga bi oni trebalo da pređu u drugi boks u kojem se uzgajaju dok ne dostignu 25 kg. Ali, kako ukazuje Dušan, u toku tog premeštaja neretko dolazi do stresa zbog promene ambijenta što se dalje manifestuje digestivnim problemima, te se životinjama moraju davati antibiotici. Međutim, objašnjava dalje, meso koje ima sadržaj tih lekova nije preporučljivo za konzumiranje.

Zašto se prasićima bruse zubi i skidaju repovi?

"Tako da sam ja pronašao način da sve to sprečim. Ako životinje ne menjaju prostoriju, do tih problema ne dolazi. Nakon četiri nedelje dojenja, krmača prelazi u drugi boks, a ovi u kojima se oprasila su dovoljno veliki i imaju sve potrebno da prasići mogu sami da ostanu i razvijaju se do potrebne kilaže", dodaje Pejin.

Zabavna i atraktivna ekološka kutija za uništavanje pacova

Među najznačajnim izumima, sagovornik Agrokluba izdvojio je Ekološku kutiju za uništavanje pacova koju je opisao kao zabavnu i atraktivnu. Za taj pronalazak, inače, dobio je priznanje Saveza pronalazača Srbije pre 13 godina.

"Dodelili su mi diplomu na VI međunarodnom sajmu preduzetništva "Biznis baza 2007" i srebrnu medalju "Mihajlo Pupin" za ovo patentno rešenje. Kutija uz pomoć prirodnih magneta ubija pacove koji kroče u nju. Veća je u odnosu na druge, ima više rupa koje su na određenoj visini. Pacov koji u nju uđe, ne može preživeti, a veliki značaj i doprinos ima na farmama", objašnjava i dodaje da je njegov pronalazak i Ekološka kutija za uništavanje miševa.

Miševi i pacovi noćna su mora svakog domaćinstva - na šta paziti?

"Na podlogu se postavi posuda sa suvim mamcem i još jedna sa tečnim i zatvori se. Nije skupo napraviti je, treba da ima što više rupa, a omogućava brzo i efikasno uništavanje ovih glodara".

Inače, Pejin je pre nepune tri decenije osnovao i prvo privatno preduzeće u Srbiji koje se bavi sanitarnom zaštitom odnosno dezinfekcijom, deratizacijom i eko zaštitom, a posao danas deli sa sinom koji nosi isto ime, a koji će ga, nada se, nastaviti i posle njega.


Tagovi

Dušan Pejin Najstariji student Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu Izumitelj Patenti Uništavanje pacova Uzgoj prasadi Bez antibiotika Dublja setva Suvi rezanci šećerne repe


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.