Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razgovor s povodom
  • 11.05.2015. 16:30

Moramo početi s pripremama za IPARD!

Ili novi termin za Poljoprivredni sajam ili održavanje svake druge godine. Mašine su stare od 17 do 20 godina na gazdinstvima koja su od 5 do 10 hektara. Poljoprivrednici u Srbiji godišnje kupe 2.000 novih traktora i manje od 100 kombajna. Pomoćićemo poljoprivrednicima za dobijanje novca iz IPARD programa.

  • 311
  • 36
  • 0

Od svih segmenata 82. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, prvo mesto svakako zauzima izložba poljoprivredne mehanizacije. Gotovo jedinstveno misle svi posetioci sajma sa kojima smo razgovarali. To je bio povod i za razgovor sa Đorđem Miškovićem, generalnim sekretarom Udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije.

Poljoprivredna mehanizacija je barjaktar ovogodišnje smotre poljoprivrede u Novom Sadu. Kako ste Vi, evo nakon tri dana sajma, zadovoljni prvim rezultatima?

Prvi dan je počeo tiho, uz ne veliku posetu, da bi se sve to juče na Porodičnom danu promenilo, gde smo imali zaista velik broj posetilaca. Taj kvantitet izrodi i potencijalne kupce, koji na kraju sajma zaista i kupe mašine.

Vi ste direktor kompanije MasFergAgro Mehanizacja. Koliko se, zaista, sklopi poslova ovde na sajmu?

Đorđe Mišković
Đorđe Mišković, generalni sekretar

Udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije

Iskreno, iz godine u godinu sve manje poslova se ugovori na Poljoprivrednom sajmu. Uglavnom se najave sajamski popusti i većina izloženih mašina se, po nekom pravilu proda, ili pre sajma ili se isporuče posle sajma. Nismo u mogućnosti da držimo velike lagere mašina, jer finansiranje je skupo, ono ima svoju cenu, a sa druge strane, trgovinske marže se dosta tope. Mi moramo gledati svoju ekonomiju, da prava mašina dođe u pravo vreme, uz minimum zadržavanja na skladištu prodavča.

Godinama se vodi rasprava o vremenu održavanja Poljoprivrednog sajma, s obzirom na činjenicu da se najprestižniji evropski sajmovi poljoprivrede održavaju od novembra do marta. Poljoprivredni sajam je tradicionalno u maju. Kako vi gledate na taj termin?

Lično - dosta nepovoljno. Ovo, definitivno, nije pravi momenat za napuštanje njiva i udaljavanje od nečega što vam donosi hleb. Ipred Udruženja, mi smo predložili nekoliko solucija. Ili novih termina ili smanjenje učestalosti. Ukoliko želimo da Poljoprivredni sajam ostane obeležje u maju, mi smo predložili da se održava svake druge godine. To je slučaj sa prestižnim sajmovima u svetu. Ako razmišljamo o sajmu u novembru, to samo može biti u zatvorenom prostoru, nakon završetka skidanja useva. Tada poljoprivrednici znaju šta su požnjeli, koliko mogu da se pruže i šta da kupe i koliko da potroše. Moramo malo i državu u taj kalendar uvlačiti, da se blagovremeno najave subvencije, olakšice i modeli finansiranja za sledeću godinu, kako bi se ta odluka lakše donela.

U Uduženju egzistira 18 kompanija, a sa druge strane ste i konkurencija. Kako to funkcioniše?

Nas su okupili zajednički problemi. To su odnosi sa državom, sa carinom, sa raznim zahtevima po pitanju homologacije, atesta, odnosi sa monopolistima u raznim pogledima, i na kraju krajeva, zajednički nastup na Poljoprivrednom sajmu. Mnogi su nam davali 8 dana, a evo mi postojimo već 8 godina. Na čelu tih kompanija su normalni ljudi, koji dobro rasuđuju šta je naš zajednički interes i šta je naš zajednički problem. Bilateralne sporazume imamo sa sličnim udruženjima u Holandiji, Nemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Ministarstvo nas je uvrstilo u red saradnika čak i kod izrade Programa strategije ruralnog razvoja do 2020. godine. Druga tema je koliko će se ta strategija ispoštovati.

Kakvo je stanje poljoprivredne mehanizacije kod nas?

Mašine su stare od 17 do 20 godina na gazdinstvima koja su od 5 do 10 hektara. Kod firmi u procesu privatizacije i u zadružnom sektoru, to je 10 godina. Kod žitnih kombajna je još gora situacija. Kada se uzme količina useva koju ti kombajni prospu, tad vidimo šta gubimo i koliko brzo možemo obnoviti mehanizaciju. Poces je usporen od 2009. godine. Iako su do krize poljoprivednici u Srbiji kupovali 3.000 traktora godišnje i 100 kombajna, sada je to 2.000 traktora i ispod 100 kombajna.

Kako će poljoprivrednici moći do nove mehanizacije uz pomoć IPARD programa?

IPARD se naslanja na Nacionalni program za ruralni razvoj. Realno je očekivati da će IPARD projekti kod nas zaživeti od 1. januara 2016. Poslovno Udruženje, kao promoter IPARD-a, od avgusta počinje sa obukama za popunjavanje obrazaca. Zadatak svake članice će biti da jednog ili dva predstavnika obuči da svog potencijalnog kupca i korisnika mašine vodi kroz projekat.

Strah od papira moramo zajednički premostiti. Sva ta pomoć će biti refundirana iz odobrenih sredstava. Moramo upozoriti ljude da je prvi korak u ocenjivanju projekta - banka. Fizičko ili pravno lice mora ispuniti uslove banke po pitanju rokova vraćanja i profitabilnosti samog projekta. Kao deo tog projekta je mogućnost da se pojave traktori do 100 kW i adekvatne priključne mašine. Ako ste vi kao potencijalni korisnik dobri za banku, dobri ste i za državu pa i za EU. Ne treba se zavaravati da se može dobiti novac koji se posle može zloupotrebiti. Vi prvo morate da ostvarite projekat pa da vam se obaveza umanji od 40 do 70 odsto.


Tagovi

Poljoprivredna mehanizacija Đorđe Mišković Poljoprivredni sajam IPARD MasFergAgro Mehanizacija Novi Sad Cene Homologacija Bilateralni sporazumi Kombajni Traktori Ruralni razvoj


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."