Lovci obratite pažnju - šta u slučaju bolesne divljači?

Divlje životinje podložne su različitim oboljenjima, što je još važnije - neke od zaraznih i parazitarnih bolesti mogu lako prenijeti i na domaće životinje. U nekim slučajevima i na ljude. 

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici (INZ) navode da za većinu oboljenja divljači u prirodi ne postoji efikasan način liječenja, ali se raznim preventivnim mjerama zaraze i širenja bolesti mogu u velikoj mjeri smanjiti. 

Letak možete naći u dokumentu ispod teksta

U tu svrhu, stručnjaci iz ove ustanove pripremili su informativni materijal, takozvani letak u kojem su navedene osnovne informacije za lovce. 

Obavezno prijaviti sumnju o zaraznom oboljenju

Bolesti se mogu pravovremeno otkriti i osmatranjem samog lovišta, odnosno, divljači. 

Dok su zdrave, divlje životinje su pokretne, plašljive i bježe na najmanji znak opasnosti. Istovremeno, bolesnu divljač lako je uočiti, zbog vidljivih tjelesnih deformacija, izraslina, napetog trbuha, neobičnog ponašanja i pokreta i brojnih drugih znakova.

Ne želite da se afrička svinjska kuga pojavi u vašem svinjcu - kako je spriječiti i prepoznati?

U lovištu se može naći uginula divljač, koja se otprema najbližoj veterinarskoj stanici ili veterinarskom fakultetu uz obavezne mjere zaštite, navode iz INZ, uz napomenu da je svaki lovac dužan preko lovačkog udruženja ili pojedinačno, prijaviti sumnju o potencijalnoj zarazi, najbližoj veterinarskoj inspekciji ili veterinarskoj stanici. 

Lovci, prema preporukama inspekcije, uklanjaju iz lovišta zaražene životinje, a pod stručnim nadzorom vrše zakopavanje, dezinfekciju, dezinsekciju i slično.

Zečevi kao potencijalna opasanost

U pomenutom letku, istaknute su osnovne opasnosti i mjere koje treba poduzeti kad su u pitanju obavezne mjere zaštite, bolesti pernate divljači, bolesti zvijeri, divljih svinja, srna, jelena i divokoza, te zečeva. Pored opisa najčešćih oboljenja, navedene su i posljedice koje one mogu izazvati. 

Koje štete uzrokuje divljač i kako ih spriječiti?

Podsjećamo da kako se bliži zimski period, divljač se sve više približava naseljenim mjestima u potrazi za hranom. 

Zečevi su poznati po visokoj plodnosti pa se u povoljnim godinama njihova populacija može višestruko povećati i mogu napraviti velike štete u ratarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu, prije svega na poljima sa suncokretom, sojom, grahom i mahunama u vrijeme vegetacije dok tokom zime najveće štete nastaju na mladim zasadima, jabučastog voća prvenstveno.