Indijsko magično đubrivo je ponovo otkriveno. Primenjuje se u zaštiti bilja i za plodnost zemljišta.
Indijski poljoprivrednici ponovo mogu da koriste zaboravljeni biopesticid koji je opisan u drevnoj knjizi Vrikša Ajurveda pre otprilike hiljadu godina kao "prirodni pesticid". Ovo sredstvo napravljeno od mešavine biljnog i životinjskog otpada zvalo se Kunapajala, kaže Čintu Das za Krishijagran.
Poznati poljoprivredni naučnik i osnivač Asian Agri-History Foundation (AAHF), pokojni dr YL Nene, ponovo je otkrio sastojke Herbal Kunapajala, koji nastavlja da koristi farmerima i danas. On je 1996. dobio kopiju Vrikšajurvedskog rukopisa iz Bodlejan biblioteke, Oksfordskog univerziteta, preveo ga sa sanskrita na engleski i štampao u AAHF-u.
Poljoprivrednici ga nazivaju magičnim đubrivom, jer poboljšava plodnost zemljišta, smanjuje napade i brojnost štetočina koje su otporne na hemijska sredstva i sanira ostatke pesticida za samo nekoliko godina.
"U literaturi pronalazimo referencu za Kunapajalu od 400. godine pre nove ere do 1725. godine nove ere", izjavio je profesor agronomije i izvršni sekretar AAHF-a dr Sunita T Pandey. Navodi da neki poljoprivredni proizvođači i danas koriste istu formulu, ali neki oklevaju da iskoriste životinjske ostatke.
Dr Nene je koristeći kravlju balegu, urin i druge materije kreirao verziju originalne mešavine i biljne varijante na biljnoj bazi Kunapajala za vegetarijanski uzgoj, zamenjujući ostatke životinja vegetacijom drugačijeg sastava, ali sa istom efikasnošću.
Glavni sastojci biopesticida su kravlja balega i urin, palmin šećer, proklijali cela urd (vrsta mahunarke), komina senfa ili nim, voda od pirinčane ljuske, sitno naseckan korov i voda u određenim količinama.
Ključan je proces fermentacije u kome se razlažu složeni proteini i masti na jednostavnija jedinjenja. Upravo to omogućava biljkama da apsorbuju hranljive materije, poboljšaju imunitet, postanu otpornije, povećaju prinose. Uzgajane biljke su otpornije na napade štetočina, pojavu oboljenja i razne stresne faktore.
Sve više poljoprivrednika se okreće upotrebi Kunapajale. Dve trećine plantaža čaja u severnom Zapadnom Bengalu su zahvaljujući ovom biopesticidu prešle na organski uzgoj. Mali farmeri su sve više naklonjeni upotrebi ovog jeftinog i efikasnog sredstva.
Prema dr S.P.S. Benival, predsedavajući AAHF-a, oni su uspeli da smanje svoje troškove uzgoja i zadrže dobru produktivnost uz značajno povećanje neto prihoda od raznih useva, u rasponu od 25 do čak 500 odsto. Najbolji primeri su uspesi u uzgajanju povrća, voća i pirinča.
Recept je za naše krajeve egzotičan budući da većina sastojaka kod nas nije uobičajena. Ali, zanimljivo je videti kako on glasi.
U plastičnom buretu od 200 litara je potrebno promešati kravlju balegu i urin, pogaču senfa ili nima, proklijalu urdu i zdrobljeni palmin šećer. Prelije se sa 10 do 20l vode, promeša drvenim štapom i doda usitnjeni korov. Kako bi izbegli gljivične bolesti, dodaju se sitno naseckani listovi i grančice ricinusa, kalotropisa i jambolana (crne šljive). U bure se dodaju i pirinčane ljuske prokuvane u vodi 15 do 20 minuta i držane u frižideru dva dana pre dodavanja. Dodaje se 1l mleka ili pet do sedam dana stare surutke. Ukupno u buretu treba biti 150l tečnosti. Sve se promeša i dobro poklopi.
Tokom leta sadržaj je potrebno promešati svako jutro i veče tokom dve nedelje, a zimi i 30 do 45 dana. Fermentacija je završena kada se prestanu stvarati mehurići. Potrebno je procediti kroz gustu krpu kako se ne bi začepile dizne prskalica te razrediti sa vodom pre primene.
Tagovi
Autorka